Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Ne može biti izbora u FBiH ako ih nije bilo za Mostar

Hrvatski pravni stručnjaci tvrde da odluka Ustavnog suda BiH u 23/14 u predmetu "Božo Ljubić" nije provedena
06. veljače 2022. u 20:55 0 komentara 882 prikaza
izbori u mostaru
Foto: PIXSELL

Predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Željko Bakalar, bivši savjetnik Željka Komšića, rekao je kako ne postoje zapreke za održavanje općih izbora 2. listopada ponavljajući isto što tvrde bošnjačke stranke zbog čega se postavlja otvoreno pitanje zašto uopće postoji Ustavni sud BiH i njegove odluke te se ukazuje na posve različito postupanje u praksi oko identičnih odluka ove najviše sudske instance, piše Večernji list BiH.

Bošnjačke i probošnjačke političke stranke idu i korak dalje tvrdeći da je presuda po prigovoru Bože Ljubića provedena, a to objašnjavaju time kako je Sud poništio (stavio izvan snage) odredbe Izbornoga zakona koje se tiču načina biranja izaslanika za Dom naroda, ali i najvažniju rečenicu: "Svakom konstitutivnom narodu daje se jedno mjesto u svakoj županiji."

Provedena odluka?!

Po istoj logici probošnjačkih stranaka ta je odluka provedena nakon što je prijeporne odredbe izbrisao Ustavni sud BiH sredinom 2017. godine. Tako se tvrdi da se izbori mogu organizirati i provesti jer SIP može preuzeti ulogu zakonodavca i odrediti samostalno raspodjelu mandata koja je izbrisana, pa čak i tumačiti prijepornu rečenicu o tome da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz svakoga naroda.

Presuda u slučaju "Ljubić" donesena je 1. prosinca 2016. godine. Jedna druga presuda, ona za Mostar, Ustavnoga suda matira unitarističke političke opcije u argumentaciji. Naime, Ustavni sud BiH je po apelaciji Borjane Krišto 2010. donio presudu kojom je osporio način izbora vijećnika za Gradsko vijeće Mostara te je nakon toga izbrisao prijeporne odredbe Izbornoga zakona koji se tiču ovoga grada. Zbog brisanja odredbi u Izbornome zakonu o načina biranja vijećnika izbori u Mostaru nisu organizirani od 2012. do čak 2020. godine jer nije postojao propis o tome.

Istodobno, iako su osporene odredbe o načinu biranja izaslanika za Dom naroda FBiH, SIP po bošnjačkoj logici može organizirati izbore za FBiH, što je besmisleno. Kontaktirali smo i nekolicinu pravnih stručnjaka s upitom je li odluka Ustavnoga suda BiH u predmetu Bože Ljubića provedena. Odgovor koji smo dobili jest da se radi o obmanjivanju javnosti. Predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić u nedavnom intervju jasno je sugerirao da to nije slučaj.

"Ustavni sud utvrdio je pojedine odredbe Izbornog zakona BiH koje nisu u skladu s Ustavom, ali suštinski ono obrazloženje, to očito svi preskaču. Ono što je u obrazloženju rečeno oko legitimnog predstavljanja, to se tumači na neki drugi način'', rekao je Tadić. Naime, po tvrdnjama pravnih stručnjaka, Ustavni sud BiH u predmetu "Ljubić" jasno naglašava da načelo konstitutivnosti može biti ostvareno samo ako se popunjavanje Doma naroda zasniva na jasno preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od triju konstitutivnih naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Suprotno od navedenog, neadekvatno političko predstavljanje onih koje predstavlja i čije interese zastupa dovodi do povrede načela konstitutivnosti, odnosno neravnopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a time i povrede Ustava Bosne i Hercegovine. A da to već sada nije tako, svjedoče i Edim Fejzić iz Goražda, Boris Krešić iz Tuzle te Damir Marjanović i Anel Šahinović. Naime, stručnjaci pojašnjavaju kako od 17 izaslanika četvorica nisu legitimni predstavnici hrvatskog naroda što je oko 25% članova Doma naroda izaslanika Hrvata, što je jasno jer dolaze s područja u kojima živi jako malo Hrvata.

Slučaj "Izetbegović"

Po toj logici, hrvatski pravni stručnjaci tvrde da odluka Ustavnog suda BiH u 23/14 u predmetu "Božo Ljubić" nije provedena. "Bit će provedena onda kada u Domu naroda na mjestu izaslanika Hrvata budu sjedile isključivo osobe koje imaju legitimitet hrvatskog naroda. To ne znači da to moraju biti osobe hrvatske nacionalne pripadnosti, nego osobe (bez obzira na nacionalnu pripadnost) kojima je hrvatski narod dao legitimitet", pojašnjava naš sugovornik.

Po njegovim tvrdnjama, odluka će biti provedena i kada Željko Komšić bude izaslanik u Domu naroda Bošnjaka ili član Predsjedništva kao predstavnik bošnjačkog naroda, jer se radi o njegovoj biračkoj bazi. Večernjakov sugovornik jednako važnom smatra presudu u slučaju Alije Izetbegovića kojim je Ustav konstitutivne narode prepoznao kao natkrovljujuće načelo Ustava BiH.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.