Iz Narodne skupština Republike Srpske je priopćeno da je odluka o osporavanju odredbi Zakona o praznicima Republike Srpske pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, kojim se proglašava neustavnim Dan RS, „isključivo politički, a ne pravno zasnovan čin, čiji je cilj nepriznavanje legaliteta i legitimiteta RS i daytonskog ustavnopravnog poretka BiH“.
Naglašava se da su praznici RS „utemeljeni na načelu nediskriminacije i univerzalnih vrijednosti, europskih tekovina i iskustava i ne ugrožavaju nacionalni i vjerski identitet i ravnopravnost ni jednog od tri konstitutivna naroda“.
Istovremeno, dodaju da je „nedopustivo to što je Ustavni sud BiH, u postupku ocjenjivanja ustavnosti osporenih odredbi Zakona, ocjenjivao političke i povijesne događaje zbog kojih je 9. siječnja u skladu s Ustavom i zakonom, određen kao Dan RS“.
- Republika Srpska je, u okviru svojih ustavnih nadležnosti, Dan Republike odredila kao republički sekularni praznik, a ne kao vjerski praznik koji je uređen posebnim odredbama Zakona. Dan Republike se ne povezuje sa svetim Stefanom, niti s bilo kojim drugim vjerskim praznikom, što je potvrdila i Venecijanska komisija.
Imajući u vidu navedene činjenice, odluka Ustavnog suda BiH za nas je neprihvatljiva jer izravno negira nastanak RS, stoji u priopćenju iz NSRS, prenosi Fena.
Upozoravaju da „neće ukidati Dan Republike i da će iskoristiti sva pravna i politička sredstva da bi se obranili legitimni interesi i sačuvao identitet RS, potvrđen međunarodnim ugovorom, Daytonskim mirovnim sporazumom“.
Narodna skupština RS će, u skladu s donesenom Deklaracijom, utvrditi svoj odnos prema donesenoj odluci Ustavnog suda BiH.
- Činjenica je da je navedena odluka donesena na štetu RS glasovima dva Bošnjaka i tri stranca, što pokazuje da ni ova odluka nije legitimno donesena od strane većine sudaca iz BiH i da je BiH pod međunarodnim protektoratom čime se guši demokratski izražena volja njenih građana.
Organi i institucije RS, na osnovu ustavnih ovlasti, zauzet će jasan stav u vezi ocjene legaliteta i legitimiteta donošenja i daljnjeg važenja brojnih odluka ustavnopravnog karaktera, prvenstveno na štetu samo srpskog naroda koje je donio Ustavni sud BiH od 2001. godine, nakon što je isteklo pet godina mandata prvih stranih sudija, stoji u priopćenju iz entitetskog parlamenta.
