Tisuće praznih sela u BiH, surove brojke se prizemljuju, a trend masovnog iseljavanja sve je izraženiji... naslovi su ili teze koje smo godinama mogli čitati i gledati u raznim medijima i čuti u izjavama brojnih analitičara. Sve te činjenice pozivale su na hitnu reakciju države, strategiju bar kada je poljoprivredna proizvodnja u pitanju.
Sela sve dostupnija
Još 2013., nakon popisa stanovništva u BiH i brojke od 500 potpuno praznih sela i 1500 sela s manje od 10 stanovnika, upalili su se svi alarmi. Tim se brojkama i danas barata jer konkretnih istraživanja nije bilo, iako ih neki mediji s vremena na vrijeme objavljuju. No, realnost je puno gora jer je od tada prošlo desetljeće, a odlazio je tko je god mogao. U međuvremenu je bilo i povrataka, no ono što je sigurno jest to da se u sela rijetki vraćaju, iako to zazivamo i pronalazimo primjere vikendaša koji dolaze obnavljati kuće, odmarati se ili ih iznajmljivati.
- Danas na selima nije ništa lošije nego u gradovima jer je sve jako dobro povezano, usluge su brze, struja i internet dostupni su posvuda, kao i pitka voda. Život na selu danas ima puno više prednosti za zdravlje ljudi nego u gradovima. Međutim, trajni povratci su rijetkost. Ljudi su u koroni počeli obnavljati stare kuće, ali je to i dalje spor proces, iako selo donosi brojne prednosti - priča nam sugovornik iz Hercegovine, koji je 2020. počeo obnavljati staru kuću. Priča nam i da bi masovniji povratak oživio poljoprivredu.
- Tko dođe i vikendom želi, osim kuće, imati nešto svoje, a proizvodnja hrane stvara novu vrijednost. Treba pričati o pozitivnim stranama sela i stvari će se mijenjati - ističe naš sugovornik. Ovih dana televizija N1 radila je priču o praznim selima i odlasku ljudi iz poljoprivrede, navodeći ranije poznate brojke koje smo naveli u uvodu našega teksta, pozivajući se na podatke iz popisa stanovništva.
- Pusta sela sve su češća pojava u BiH. Polja i livade zarastaju u šume, dok mladi traže prilike negdje drugdje. Sela odumiru, a s njima i bh. poljoprivredna proizvodnja. I dok mladi bježe sa sela ne videći perspektivu u poljoprivredi, cijene voća i povrća drastično rastu. Proizvodi se manje, a i ono što je ove godine zasađeno odnosi suša. Ekstremne temperature, dugotrajne suše i promjenjivi klimatski obrasci sve više pogađaju bh. poljoprivredu - zemlja se iscrpljuje, prinosi padaju, a proizvodnja je neizvjesna - naveli su u uvodu, istaknuvši i razgovor s Jasminom Grahićem, prodekanom za nastavu na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu. - Ekstremne temperature dovele su do toga da su svi prirodni i tehnološki mehanizmi gotovo onemogućeni. Nismo jedina država pogođena ovim problemima, riječ je o globalnom izazovu. Ipak, neke zemlje uspijevaju ponuditi adekvatnije odgovore. Moramo se osloniti na ono što kažu znanost i struka. Sve su teži uvjeti za motiviranje ljudi da se bave poljoprivredom. Cijena proizvodnje izravno je povezana s radnom snagom, a nje definitivno nedostaje. Poljoprivrednici su sve stariji, a mladi ih rijetko odlučuju zamijeniti - istaknuo je ovaj stručnjak. Naglasio je i još jednu bitnu stvar. - Ljudi znaju da je lijepo proizvesti hranu na svojoj zemlji, ali s druge strane, prisutna je težnja lakšem, ugodnijem životu - kazao je, a u tome možda i leži odgovor na pitanje zašto stojimo znatno lošije od razvijenih zemalja. Tko je prolazio kroz Njemačku, Italiju i Francusku i gledao poljoprivredna zemljišta, vidio je da ni jedan pedalj zemlje nije zarastao, dok je u BiH obrnuto.
Nada ipak postoji
Često možemo čuti kako se ne isplati ništa sijati i saditi jer se sve može kupiti, a kad dođe do kupnje, nastaju problemi - ogorčenost zbog previsokih cijena, ljutnja zbog malo domaćeg, a previše uvoznog - uglavnom sve negativno. Ono što ipak daje nadu u bolje sutra je podatak da broj registriranih poljoprivrednih proizvođača u BiH raste. - To pokazuje da interes postoji, ali država mora hitno poraditi na stvaranju boljih uvjeta i osiguravanju konkretne podrške proizvođačima. Bez toga poljoprivreda će postati još nesigurnija, a posljedice će osjetiti svi - kazao je Grahić. Vremena su izazovna, a proizvodnja hrane je ono što su razvijene zemlje postavile kao prioritet, trebala bi ih i BiH slijediti.
Otvori KEKS Pay
