Eurostatova statistika otkriva da mnoge članice Europske unije imaju ozbiljan problem s prenapučenošću zatvora, pri čemu broj zatvorenika premašuje službene kapacitete. Na vrhu ljestvice je Francuska, čiji su zatvori popunjeni čak 123 posto, što znači da ima više zatvorenika nego što se u zatvorski sustav može smjestiti. Hrvatska se nalazi na petom mjestu s popunjenošću od 110 posto. Među zemljama čiji zbroj zatvorenika premašuje službene kapacitete su i Italija (119%), Belgija i Švedska (113%), Rumunjska (110%), Austrija i Slovenija (107%), Irska (105%), Danska (102%), Grčka (101%) te Finska (100%).
Zatvori u Europi
S druge strane, najmanju popunjenost zatvorskih kapaciteta u 2023. godini, kada je rađeno istraživanje, imala je Estonija (56%), potom Luksemburg (61%) te Latvija, Litva i Bugarska (68%). U Njemačkoj je u navedenom razdoblju popunjenost zatvorskih kapaciteta iznosila 82%. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ona nije bila obuhvaćena ovim istraživanjem, ali dostupni podaci pokazuju kako su određeni kazneno-popravni zavodi s vremena na vrijeme prebukirani, a na ranije objavljenoj listi popunjenosti europskih zatvora Bosna i Hercegovina se našla na 16. mjestu s obzirom na to da su zatvori tada bili popunjeni 98 posto. Kazneno-popravni zavodi Zenica, Orašje, Ustikolina i Busovača nedavno su obavijestili nadležne institucije u Sarajevskoj županiji da više nisu u stanju primati nove pritvorenike.
- Problem nije uopće toliko ozbiljan. Mislim da nema potrebe oko toga stvarati neku pretjeranu famu i paniku. Riječ je samo o trenutačnom stanju prouzročenom radovima u KPZ-u Sarajevo i toj pritvorskoj jedinici koja je u određenom trenutku i sada premještena u KPZ Zenica. Imali smo u jednom trenutku manju prebukiranost koju smo vrlo jasno i precizno riješili premještajem pritvorenika i zatvorenika u druge KPZ-ove - izjavio je tom prilikom ministar pravosuđa FBiH Vedran Škobić. Inače, u BiH postoji 14 zatvora, od kojih je jedan državni - u Vojkovićima, sedam u Federaciji BiH i šest u Republici Srpskoj. Distrikt Brčko BiH nema zatvor, nego osuđenike upućuje u zatvore koji su u nadležnosti entiteta. U Federaciji BiH je sedam kazneno-popravnih zavoda: KPZ Zenica, KPZ Sarajevo, KPZ Tuzla, KPZ Mostar, KPZ Bihać, KPZ Orašje i KPZ Busovača. Važno je naglasiti kako na popunjenost zatvorskih kapaciteta svakako utječu zakoni koji su na snazi.
Kazneni zakon u BiH
Naime, svi kazneni zakoni koji su trenutačno na snazi u Bosni i Hercegovini propisuju da se kazna zatvora može zamijeniti novčanom kaznom, i to u slučajevima kada je kazna zatvora manja od jedne godine i pod uvjetom da nisu počinjena kaznena djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine i kaznena djela terorizma, financiranja terorističkih aktivnosti, javnog poticanja na terorističke aktivnosti, vrbovanja radi terorističkih aktivnosti, obuke za izvođenje terorističkih aktivnosti i organiziranja terorističke skupine. Također, u izmjenama Kaznenog zakona u 2025. godini navodi se da se "kazna zatvora izrečena u trajanju do jedne godine ne može zamijeniti novčanom kaznom za kaznena djela protiv ustavnog poretka Federacije, trgovine ljudima i organizirane trgovine ljudima, kaznena djela protiv spolne slobode i morala, kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta i kaznena djela protiv braka, obitelji i mladeži". Cijena otkupa kazne je 100 KM, a iznos koji se uplaćuje mora biti jednokratan i uplaćen u roku od 30 dana od odobravanja zahtjeva osuđenog za otkup zatvorske kazne. Uplaćivanje djelomičnog iznosa kazne znači odlazak u zatvor, a osuđenik iza rešetaka odlazi na onoliko dugo razdoblje koliko novca nije uplatio - pojednostavljeno, ako je netko dobio godinu dana zatvora, a uplatio 30 tisuća KM, u zatvor odlazi na razdoblje od 65 dana. Samo u 2022. godini 119 osoba kaznu zatvora zamijenilo je novčanom kaznom, dok ih je 130 zatvorske kazne zamijenilo radom za opće dobro na slobodi.
