Kardiovaskularne bolesti glavni su uzrok smrtnosti u Europi. Ono što zabrinjava je što su nagli nadolazeći temperaturni skokovi, promjene vremena, tlaka zraka, velike vrućine i hladnoće, razdoblja koja su najrizičnija za srčane bolesnike, piše Ordinacija.hr.
Zašto je ljetna vrućina čimbenik rizika?
Uslijed vrućine dolazi do širenja krvnih žila što pomaže otpuštanju topline iz tijela, ali dovodi i do pada krvnog tlaka. U slučaju da izostane adekvatna rehidracija može doći do nastanka nesvjestice.
Držite se savjeta liječnika
Opće smjernice uključuju rashlađivanje tijela i unos dovoljne količine tekućine. Ne treba čekati da se pojavi osjećaj žeđi već treba rehidrirati tijelo s običnom vodom prema uputama liječnika koji će odrediti dopušteni dnevni unos. Važno je izbjegavati sokove ili napitke s kofeinom. Također, tekućina ne bi trebala biti jako hladna. Preporučuje se jesti manje i češće obroke kao i tuširanje prema potrebi mlakom vodom.
Izbjegavanje boravka na suncu u periodu od 10-17 h je već dobro poznato pravilo zaštite od vrućine. Visoka temperatura u kombinaciji sa dehidracijom može dovesti do razvoja komplikacija ili do naglog pogoršanja postojećih zdravstvenih tegoba. Izbjegavanje većih tjelesnih napora i poštivanje potreba tijela za odmorom kada je vani vruće također je važna mjera.
Mjerite tlak redovito!
Redovito mjerenje krvnog tlaka jednostavna je i efikasna metoda važna za rano detektiranje hipertenzije i sprečavanje nastanka komplikacija. Važno je voditi dnevnik samokontrole krvnog tlaka kako bi liječnik mogao procijeniti stanje i učinak propisane terapije.
