Hoće li Bosna i Hercegovina dobiti proračun za 2025. godinu, čime bi se stvorili uvjeti za sve procese i aktivnosti koji traže značajna financijska sredstva, ili će se nastaviti razdoblje neizvjesnosti, pitanje je na čiji odgovor nećemo trebati čekati dugo, piše Večernji list BiH.
Trideset i druga hitna sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine sazvana je za 30. listopada, a na njoj će se naći samo jedna točka dnevnog reda - prijedlog Zakona o proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2025. godinu.
Marinko Čavara, predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, u izjavi za Večernji list komentirao je ovu temu, izrazivši nadu kako će se postići dogovor.
- Budući da na prethodnoj hitnoj sjednici nije podržano razmatranje proračuna po hitnoj i skraćenoj proceduri, ovaj se dokument sada razmatra u redovitoj proceduri. To znači da će zastupnici imati priliku usuglasiti stavove kroz amandmansku fazu. Iskreno se nadam da ćemo upravo kroz redovitu proceduru postići dogovor i usvojiti proračun za 2025. godinu - naglasio je Čavara.
Podsjetimo, do sada je u nekoliko navrata pitanje proračuna bilo u okviru dnevnog reda Parlamenta BiH, no do usvajanja nije došlo zbog nekoliko razloga. Na posljednjoj sjednici održanoj sredinom listopada Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH odlučio je da se prijedlog Zakona o proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza BiH za 2025. godinu, čiji je predlagač Predsjedništvo BiH, razmatra u redovitoj zakonodavnoj proceduri.
Zastupnici nisu prihvatili zahtjev predlagača da predloženi proračun razmatraju po hitnom postupku, a nisu prihvatili ni da bude razmatran u skraćenoj proceduri.
Nešto ranije tijekom rujna svjedočili smo situaciji u kojoj na jednoj od sjednica uopće nije bilo ni predlagača proračuna, a što je dodatno uputilo na posljedice velike političke krize koja je ne samo usporila europski put zemlje već i dovela u pitanje usvajanje najvažnijeg financijskog dokumenta države. Također, izostanak predlagača tada je na najočitiji način pokazao kako postoji visoka razina nepoštivanja Parlamentarne skupštine BiH kao najvišeg zakonodavnog tijela u državi.
Istodobno, iako je Zastupnički dom Parlamenta početkom rujna prijedlog proračuna vratio Predsjedništvu na doradu uz objašnjenje kako nije analitički i sadržajno strukturiran tako da može biti realiziran, primarno u dijelu koji se tiče povećanja plaća i naknada vojnicima, policajcima i zaposlenicima institucija BiH s najnižim plaćama, parlamentarci su u rujnu ponovno dobili isti dokument.
Kašnjenje u usvajanju proračuna BiH posljedica je postojanja različitih pogleda na određene teme, političkog sukobljavanja, preglasavanja u Predsjedništvu BiH, ali i stavova političkih lidera, a međudjelovanje svih navedenih čimbenika dodatno je osnaženo i zbog političke krize u kojoj se zemlja nalazi nakon pravomoćnosti određenih presuda, kao i potpunog izostanka komunikacije uslijed postojanja dviju suprotstavljenih koncepcija - srpske i bošnjačke. Predloženi proračun od 1,5 milijardi KM predviđao je povećanje plaća zaposlenima u državnim institucijama, uključujući Graničnu policiju BiH i Oružane snage BiH, te 28 milijuna KM za opremu vojske. Za sedam institucija kulture predviđeno je oko 12 milijuna KM. Izdvojena su 22,000.000 KM za izmirenje dijela dugovanja i obveza Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) u skladu s člankom 11. Zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2025. godinu, podršku u radu BHRT-u u obliku otplate osnovnog duga i glavnice prema EBU, EUTELSAT-u te isplate dobavljačima za produkcijsko-tehničke kapacitete i program. Povećana su izdvajanja za IDDEEA-u, i to 6,865.000 KM za nabavu opreme vitalne za nesmetano funkcioniranje. Povećana su izdvajanja za SIPA-u, i to 3,008.000 KM za nabavu građevina - Regionalni centar Tuzla. Povećana su izdvajanja za Arhiv BiH, i to 2,250.000 KM. Povećana su izdvajanja za UNO, i to 2,000.000 KM za nabavu građevina (infrastruktura vezana uz granične prijelaze).
Otvori KEKS Pay
