Kada je prije nekoliko mjeseci Večernji list objavio plan o prometnoj revitalizaciji Dalmatinske zagore u susjednoj Republici Hrvatskoj kroz dva naoko nepovezana projekta, no itekako upućena jedan na drugi, bilo je i više nego jasno da će imati izniman značaj i za Bosnu i Hercegovinu, njezine žitelje i poslovnu zajednicu, vodeći se činjenicom da moderna cestovna infrastruktura u vremenu iznimnog povećanja intenziteta prometa ima nemjerljivu važnost u smislu sigurnosti. Ovih dana potvrđeno je da će se uskoro podnijeti zahtjev za dobivanje lokacijske dozvole za projekt gradnje prometnice od Ravče do Drvenika, piše Večernji list BiH.
Zahtjevna dionica
Projekt nove prometnice koja će spajati Ravču i Drvenik imat će i veliki značaj za Makarsko primorje i srednjodalmatinske otoke. Naravno, veliku korist imat će i žitelji BiH koji tradicionalno ljetuju u ovom dijelu RH. Realizacijom zahvata značajno će se popraviti dostupnost otoka Hvara i njegova veza s autocestom A1 Zagreb – Split – Dubrovnik. U sklopu novog projekta gradit će se i tunel kroz masiv Biokova koji bi trebao biti dug 2722 metra, čime će biti ostvaren generacijski san o povezivanju Makarskog primorja s unutrašnjošću, a iz kuta BiH projekt će omogućiti brže i jednostavnije putovanje na more.
Podsjetimo, Grad Vrgorac te općine Jelsa i Gradac lokaciji neizgrađenog tunela Ravča – Drvenik u Ravči čak su u prošlosti i prosvjedovale, tražeći od Vlade RH da projekt spojne ceste od A1 u Ravči do magistrale u Drveniku, uvrste u strateške projekte. Primjerice, na prosvjedu kojega se sjećamo još iz 2019. istaknuli su kako na to čekaju već 30 godina.
- Tunel je pitanje našeg opstanka! Jednako smo udaljeni od Splita i Dubrovnika - poručivali su.
Inače, podsjetimo i kako su i tada naglašavali da bi se grdnjom spojne ceste Ravča - Drvenik dobila najbrža veza od Sućurja na Hvaru preko Drvenika do autoceste prema Hercegovini i koridoru 5C.
Koristi ovog projekta neće biti ograničene samo na hrvatski prometni sustav. Zahvaljujući neposrednoj blizini granice, novu će prometnicu u velikoj mjeri koristiti i stanovnici zapadne Hercegovine, ali i drugih dijelova Bosne i Hercegovine koji tijekom turističke sezone gravitiraju Makarskoj rivijeri i otocima. Brža povezanost s autocestom otvorit će mogućnost učinkovitijeg putovanja prema obali, uz izbjegavanje uskih grla na postojećim državnim cestama.
Osim turističkog značaja, projekt ima i izraženu gospodarsku dimenziju. Kvalitetnija prometna infrastruktura pridonijet će boljoj povezanosti gospodarstvenika, lakšem prijevozu robe i većoj dostupnosti tržišta s obiju strana granice. Time se stvaraju preduvjeti za intenzivniju prekograničnu suradnju te dodatno jačanje gospodarskih i društvenih veza između Dalmatinske zagore, Makarskog primorja i Hercegovine. Upravo će probijanje kroz masiv Biokova omogućiti najkraću vezu između autoceste i obale, čime će se znatno povećati prometna učinkovitost ovog dijela Dalmacije.
Ipak, nije ovo jedini projekt čija se realizacija priprema. U planu je i gradnja brze ceste od Imotskog do Zagvozda, čiju pozicioniranost svakako valja promatrati u širem kontekstu jer će ista biti svojevrsni nastavak brze ceste kroz zapadnu Hercegovinu, od Mostara, preko Širokog Brijega do Gruda i graničnog prijelaza. Kao što je poznato, u ovom se trenutku na prostoru zapadne Hercegovine realizira kapitalni projekt brze ceste s četiri prometna traka; aktivnosti su podijeljene na nekoliko LOT-ova u različitim fazama realizacije i pripreme, no jedno je jasno -Federacija BiH aktivno je krenula u prometnu revitalizaciju zapadne Hercegovine stvarajući uvjete za brzu i učinkovitu prometnu povezanost Mostara s gradovima i općinama na zapadu, a u konačnici i s Republikom Hrvatskom, dajući dodatnu vrijednost i gospodarstvu. U onom širem značenju brza cesta preko zapadne Hercegovine će preko mostarske južne obilaznice ostvariti i spoj s budućom autocestom na koridoru Vc koja ide dolinom Neretve, od Ploča prema sjeveru, a to pak u regionalno značajnom smislu govori o stvaranju svojevrsnog prometnog prstena od srednje i južne Dalmacije do juga Bosne i Hercegovine.
Značaj za EU
Projekt je prepoznala i Europska unija, a dokaz je činjenica da je pravac Mostar – Vinjani uključen u dokument "Development of Indicative TEN-T Extension of the Trans-European Transport Network (TEN-T) in the Western Balkans", koji je Transportna zajednica objavila u svibnju 2025. godine. U izvješću je evidentiran kao međunarodna cestovna veza dužine približno 53,8 kilometara koja povezuje Mostar s graničnim prijelazom Vinjani i cestovnom mrežom Republike Hrvatske. Prepoznajući značaj prometnog uvezivanja za stanovništvo i gospodarstvo, Europska unija očito računa i na Bosnu i Hercegovinu, zemlju iznimnog značaja, i to ne samo kada govorimo o politici i sigurnosti već i o temama od značaja za svakodnevne životne aktivnosti.
Otvori KEKS Pay
