Bobijaško oko je kraški fenomen koji se nalazi podno planine Grmeč, u blizini Lušci Palanke pokraj Sanskoga Mosta. Bobijaško oko je zapravo jezero povezano s izvorima rijeka Dabar i Zdena, piše Večernji list BiH. Budući da se u njemu voda kreće dvosmjerno, pri obilnim oborinama ima značajke vrela, dok pri niskoj razini vode postaje ponor - objašnjava Krupljanin Osman Gerzić, član Planinarskoga društva "Grmeč" i vodič koji je proteklih dana sa svojim kolegama pohodio Bobijaško oko. - Priroda nam je podarila očaravajuću ljepotu i impresivan prizor ledenica s kojih su padajuće kapi zvučno odzvanjale na površini jezerca na dnu kratera. Bobijaško oko je estavela - prirodna rupa ili jama u koju voda uvire i iz koje s vremena na vrijeme izvire. Ali nije izvor. Estavela funkcionira po načelu spojenih posuda jer je spojena s podzemnim kanalima i vodama.

Kad je vrijeme oborina, vode s okolnih planina i područja podzemnim kanalima napune estavelu, pa se voda iz nje izlije na okolno polje. U suprotnom slučaju, oborine prestanu, dođe suša i voda iscuri kroz estavelu kao kroz sifon. U dubinama estavele i podzemnih voda živi endemski vodozemac dinarskih krajeva - čovječja ribica - kaže Osman. Prisjetio se događaja iz ožujka 2018. kad je sa skupinom planinara iz Bihaća, Velike Kladuše i Bosanske Krupe posjetio Bobijaško oko. Tih dana bila je hladna zima i puno snijega, s temperaturama i do -10, prisjetio se Osman. - Prizor je bio veličanstven. Mnogo snijega unutar Oka, ogromne ledenice okolo, a u dnu ponora malo jezerce zelene boje - priča. U duhu ovih uspomena, pomislio je Osman kako bi i ovih dana prizori Bobijaškog oka trebali biti dojmljivi, pa se s prijateljima i zaputio do ove destinacije. Samo u jednom danu pored Bobijaškog oka planinari su obišli i djelomično zaleđen Blihin vodopad, Korčanicu na Grmeču, uspeli se do vrha Ćulumak, posjetili Gradinu, čak pet destinacija. Sve je okončano zalaskom sunca iza vrhova Grmeča.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura