Hrvati se pripremaju za proslavu najvećega kršćanskog blagdana Uskrsa. Veliki je tjedan i dio ljudi se iz inozemstva vraća u rodni kraj kako bi s obiteljima proslavili blagdane. Na graničnim prijelazima očekuju se veće gužve i zadržavanja, piše Večernji list BiH.
Odlučuju se na povratak
Vremena kad je cijela obitelj kod kuće, zajedno čekala blagdan, daleko su iza nas. Sad oni koji su ostali, za blagdan čekaju povratak oca ili majke, sina ili kćeri, unučadi, rodbine i prijatelja. Događa se, nažalost, još nešto što je prije bila rijetkost. Oni koji su ostali idu u Njemačku, Irsku, Ameriku, Australiju, u neku drugu zemlju, na neki drugi kontinent da bi sa svojima proslavili Uskrs. Svake godine u ovom vremenu, kad su hladni dani iza nas, a proljeće se budi u pravom smislu, bude se i razmišljanja o povratku kući. Ovih dana smo objavili priču o gospodarstveniku i računalnom stručnjaku Boži Beniću koji je bogatu Švicarsku odlučio zamijeniti Posavinom i tu razvijati svoj uspješan biznis.
Unatoč privlačnom zovu zapadnih zemalja, povratničkih primjera moglo bi biti sve više. Već sada postoje informacije o dosta onih koji se žele vratiti kuću, no iz različitih razloga ne žele ili ne mogu. Za razliku od onih koji se vrate s novcem, velik je broj onih koji su u Njemačkoj upali u nevolje iz kojih se teško izvući te se obraćaju hrvatskim katoličkim misijama. – Vjerojatno među njima ima i onih koji se nadaju da je sadašnja situacija privremena, ali i maksimalno tvrdoglavih kojima ni pod koju cijenu ne pada na pamet priznati neuspjeh, no sigurno ima i onih koji realno sagledavaju situaciju, a njima bi bilo lakše da im se kaže da nisu sami, da, nažalost, ima još onih koji su donijeli krive odluke i da to nije smak svijeta – kazala je nedavno psihologinja Mirjana Nazor o onima koji nisu uspjeli vani, a ne žele se vratiti svojim kućama.
Napuštanje zemlje
Međutim, u inozemnim medijima tih “tragičnih sudbina” i nema previše jer, kako privući novu radnu snagu ako se u javnosti bude pričalo o onima koji mjesečno za stan i režije plaćaju od 1200 do 1700 eura i brojne druge izdatke kojih u matičnoj zemlji ne bi bilo, pa onda jedva povežu od mjeseca do mjeseca. Tako se u njemačkom Tagesspiegelu ovih dana piše o novom njemačkom zakonu o useljavanju koji će olakšati procese za dobivanje posla. - Otpast će sadašnja klauzula da njemački poslodavac prvo mora dokazati da za traženo radno mjesto ne može naći njemačkog državljanina ni državljanina Europske unije. Više vrsta diploma priznavat će se u Njemačkoj i neće biti potrebna nostrifikacija - prenijeli su medij. Ovo je dobra vijest, primjerice, za one u Krajini gdje je u dvije godine 30 tisuća ljudi od MUP-a tražilo potvrde zbog napuštanja zemlje. Njemački medij tvrdi da će priljev novih radnika biti dobitak i za Njemačku koja dobiva nove radnike i za radnike koji su pobjegli od siromaštva, ali i za državu iz koje dolaze jer će ljudi novac slati svojim domovima. Koliko god sve to lijepo zvučalo, stara izreka “svugdje pođi, kući dođi” kroz ovaj Veliki tjedan u brojnim hrvatskim obiteljima u BiH, ali i u Njemačkoj, zvučat će još ljepše i neke sigurno motivirati da dignu sidro i vrate se kući.•
