Dok se plinovi štetni za klimu zakonski postepeno ukidaju, krijumčari su za njih pronašli vrlo uspješno crno tržite na internetu, piše Forbes.
Jednog toplog, vedrog dana u listopadu 2022. godine, iz Meksika je u SAD preko graničnog prijelaza u Tijuani prešao najobičniji bijeli karavan Dodge. Ispod cerade karavana bilo je skriveno 10 metalnih spremnika toksičnog stakleničkog plina. Gotovo četiri mjeseca jedan muškarac iz San Diega kupovao ga je u Meksiku i prevozio preko granice kako bi ga prodao na Facebooku i drugim internetskim platformama.
U online trgovini Facebook Marketplace se među oglasima za stare sofe i dječje igračke nalazi i gomila onih koji prodaju iznimno štetne stakleničke plinove HFC, CFC i HCFC. Ta kemijska rashladna sredstva veliki su uzročnik klimatskih promjena, zbog čega je njihov uvoz u određenim slučajevima zabranjen, a u drugima strogo ograničen. Upravo ti plinovi veliki su biznis za krijumčare.
“Devedesetih je CFC na ulici imao cijenu gotovo istu kao i kokain,” kaže Avipsa Mahapatra, direktorica klimatske kampanje za SAD u neprofitnoj udruzi Environmental Investigation Agency (EIA). “To nije sitničarenje oko nečeg do čega nikome nije stalo. Ovo je lukrativno, a nezakonito trgovanje devedesetih je divljalo.”
Pitanje nije hoćemo li spriječiti klimatske promjene jer smo za to priliku već imali, i propustili smo ju. Pitanje je hoćemo li spriječiti katastrofalne klimatske promjene.
David Uhlman, asistent administratora EPA-inog ureda za provedbu i osiguravanje usklađenosti
Nezakonita trgovina divlja i sada. Michael Hart, 58-godišnjak iz San Diega, optužen je za ilegalan uvoz ovih kemikalija u SAD, a to je prvi kazneni slučaj te vrste u povijesti zemlje. Hart je izjavio kako se ne osjeća krivim, a njegov odvjetnik Sebastian Llewellyn Swain-Gil nije odgovorio na upite za komentar.
Pretraga samo New Yorka i Kalifornije na Facebook Marketplaceu pokazuje kako preko stotinu prodavača oglašava, kako se čini, ograničena kemijska rashladna sredstva.
“Svi ih pokušavaju prodati jer vrlo uskoro više neće ničemu koristiti,” kaže jedan prodavač s područja New Yorka koji je želio ostati anoniman.
David Uhlmann iz EPA-e za Forbes kaže kako očekuje “značajan broj slučajeva na granici u narednih nekoliko godina” zbog velike potražnje za ograničenim plinovima. Te štetne kemikalije koriste se u starijim hladnjacima, sustavima za rashlađivanje i hladnjačama u supermarketima, a nabava novih uređaja je skupa.
Godine 2020. godine izglasan je zakon koji nalaže postepeno smanjivanje korištenja tih plinova za 85 posto do 2036. godine, a ove godine trebalo bi doći do značajnog smanjenja kako bi se ispunio taj cilj. Budući da su ograničenja dovela do rasta cijena za legalne HFC-ove, a njih je postalo sve teže pronaći, prazninu ispunjava crno tržište. “Otkrili smo krijumčarske aktivnosti u lukama,” kaže Uhlmann. “Također ćemo se morati narednih godina pozabaviti ilegalnom prodajom HFC-ova.”
To će uključivati tužbe protiv pojedinaca kao što je Hart, ali i kompanija koje ilegalno uvoze stakleničke plinove ili to čine iznad dopuštenih razina. EPA je 21. ožujka najavila nagodbu s tvrtkom Resonac America nakon što je tvrtka ilegalno uvezla više od 2.800 kilograma kemijskih rashladnih sredstava, što je ekvivalent 41.677 metričkih tona ugljičnog dioksida, rečeno je iz EPA-e. To je kao da godinu dana vozite više od 9.000 automobila na benzin. Tvrtka je pristala platiti kaznu od 416.003 dolara i uništiti 768 kilograma ilegalnih plinova.
U Europi, koja je dospjela dalje od SAD-a u svom ograničavanju stakleničkih plinova, EIA procjenjuje kako ilegalni staklenički plinovi čine čak 20 do 30 posto legalne trgovine. Mahapatra iz EIA-e kaže kako bi SAD mogao uskoro bilježiti slične brojke, što bi bio ekvivalent dodavanja oko 12 milijuna automobila na benzin na američke ceste.
Uzimajući u obzir ogromnu ulogu koju HFC igra u klimatskim promjenama, za Uhlmanna su upravo ti plinovi bili prva stvar na koju se fokusirao kada je preuzeo poziciju prošlog ljeta. “Pitanje nije hoćemo li spriječiti klimatske promjene, jer smo za to priliku već imali, i propustili smo ju. Pitanje je hoćemo li spriječiti katastrofalne klimatske promjene,” kaže on.
Na Facebook Marketplaceu brza pretraga rezultira desecima oglasa za veliki spektar kemikalija. Jedan oglas iz Bronxa prodaje komercijalno kemijsko rashladno sredstvo R404a za 250 dolara, a fotografija prikazuje kutije kemikalija koje bi se trebale postepeno ukidati. “Američki brend, nikakve kineske kopije. Odlična ponuda, nemojte ovo propustiti!” stoji u ogalsu. Istovremeno u Kaliforniji jedan prodavač oglašava kako je srezao cijenu spremnika HCFC-a od 113 litara sa 750 na 500 dolara. Taj oglas obrisan je prije objave ovog članka.
“Te starije stvari jako su skupe. Zeleni spremnik nekoć je koštao 100 dolara, sada je oko 900, ali je isto tako i zastario,” kaže jedan prodavač iz New Yorka. “Da, freon uništava ozon, zato su ga i zabranili. Ali ja ga prodajem jer ga netko može iskoristiti, a imam hrpu starih stvari u skladištu koje pokušavam prodati.”
“Devedesetih je CFC na ulici imao cijenu gotovo istu kao i kokain. To nije sitničarenje oko nečeg do čega nikome nije stalo. Ovo je lukrativno, a nezakonito trgovanje devedesetih je divljalo.
Avipsa Mahapatra, EIA
Forbes je kontaktirao 92 prodavača iz New Yorka i Kalifornije. Najmanje devetoro je uklonilo svoje oglase nakon poziva. “Žao nam je, nije dostupno,” napisao je jedan i uklonio oglas.
“Ako netko na svojoj stranici prodaje kokain, došlo bi do akcije,” kaže Fionnuala Walravens, istruaživačica u EIA-i koja je proučavala krijumčarenje HFC-a u Europi. “Oni (Facebook) moraju preuzeti odgovornost za ovo, oni su jedna od najvećih kompanija na svijetu i imaju ogromnu dobit.”
Pretraga drugih online trgovina također otkriva oglase za prodaju rashladnih sredstava, iako ne u istom broju kao na Facebooku. Matična tvrtka Facebooka, Meta, kaže kako su kupci i prodavači “odgovorni za pridržavanje svim primjenjivim zakonima i regulacijama,” dodajući kako su “opasni materijali i supstance” zabranjeni, ali nejasno je uključuje li to rashladna sredstva. Meta nije odgovorila na upite za komentar. Glasnogovornik druge platforme, OfferUp, Keith Carpenter kaže kako platforma zabranjuje “sve regulirane kemikalije, otrove i supstance što uključuje HFC-ove, HCFC-ove i druga ograničena rashladna sredstva”, dodajući da platforma uklanja svaki oglas za takve supstance koji otkriju. “Nismo primijetili veliki broj oglasa, ali objavljuju se tu i tamo,” kaže on. Carpenter dodaje kako je OfferUp nedavno ažurirao svoje smjernice kako bi uklonio neke kemikalije, čak i one koje možda nisu ograničene.
Glasnogovornica eBaya Lauren Burch kaže kako njihova politika o opasnim materijalima “zabranjuje HFC-ove i druge kemikalije štetne za ozon, kao i zamjenska rashladna sredstva koja nije odobrio EPA.” Ona naglašava kako je kompanija “značajne resurse namijenila sprječavanju i uklanjanju zabranjenih materijala s naše platforme.”
Dok se obujam dozvoljenih stakleničkih plinova smanjuje, poplave ovih sredstava neće dolaziti samo iz Meksika, kao što je bio slučaj u prvoj tužbi protiv navodnog krijumčara, već i iz Kine, i to na ogromnim kontejnerskim brodovima, a dolazit će i od pojedinaca i od kompanija. Federalna radna skupine koju zajedno vode EPA i američko ministarstvo za domovinsku sigurnost već je spriječila ilegalan uvoz u količini jednakoj više od jednog milijuna metričkih tona ugljičnog dioksida.
Walravens iz EIA-a kaže kako je cijena HFC-ova u Europi otišla u nebo nakon ograničenja njihove upotrebe na kontinentu. “Novac koji se može zaraditi je astronomski,” kaže ona. “Vrlo je malo vjerojatno da će vas netko uloviti, a ako vas i ulove, kazna će biti vrlo malena. To je bolje od droga.”
Prokrijumčareni plin je uostalom relativno lako prikriti u malenim spremnicima s lažnim oznakama kako bi se prikrio njihov sadržaj. U američke luke svake godine pristiže 11 milijun pomorskih kontejnera i nemoguće ih je sve pretražiti, a sud je prošlog lipnja presudio kako EPA ne može tražiti QR kodove kojima bi pratili gdje se nalaze konkretni spremnici.
“Problem je u tome da, ako otkrijemo HFC-ove, teško je dokazati da su oni ilegalni, dok ako otkrijemo na primjer droge, znamo da su ilegalne,” kaže Walravens. “Ovo je stvarno ogroman izazov.”
