Posljednje izvješće Europske komisije za Bosnu i Hercegovinu prije bi se moglo nazvati presudom vlasti nego dokument kojim bi se mogao mjeriti napredak zemlje prema EU. Osim tek jednoga svijetlog detalja za čiju elaboraciju uspjeha Europska komisija nije trošila previše riječi. Očito jer se ne uklapa u matricu rješenja koja u BiH ne mogu zaživjeti još dugi niz godina, piše Večernji list BiH.
- Općinski izbori održani su u Mostaru u prosincu 2020. godine, prvi put od 2008., čime je ispunjen dio ključnog prioriteta 1 zahvaljujući izmjenama zakona usvojenim u srpnju 2020., što je u skladu s odlukom Ustavnog suda iz 2010. i odlukom Europskog suda za ljudska prava iz 2019. u slučaju “Baralija”. Novo mostarsko Gradsko vijeće i gradonačelnik preuzeli su dužnost do veljače 2021. godine, čime je ispunjen dio ključnog prioriteta 1 - navodi se u izvješću Europske komisije. U mostarskome slučaju BiH je ispunila dio prvog od 14 prioriteta koji su postavljeni i nakon čijeg ispunjenja zemlja može dobiti kandidacijski status s EU.
Nacionalne izborne jedinice
Na to je tijekom svoje jučerašnje rasprave ukazala i hrvatska eurozastupnica Željana Zovko. - Dolazim iz grada Mostara, jedinog koji je, prema izvješću, napravio transformaciju te nakon duljeg vremena ima gradonačelnika i Gradsko vijeće. BiH ima problem, a taj problem je Izborni zakon. Taj problem je pristup svim trima stranama u BiH od međunarodne zajednice, Europske komisije i svih onih koji su uključeni da 26 godina nakon Daytona ne svjedočimo pozivima na novo financiranje međunarodne administracije - rekla je Zovko tijekom opće rasprave u Strasbourgu. A u Mostaru ništa od “europskih načela”, koja se pokušava nametnuti na više razine vlasti, nije na snazi. Dapače. Na djelu su nacionalno iscrtana izborna područja koja se u najvećoj mjeri poklapaju s ratnom crtom razdvajanja Bošnjaka i Hrvata. U strukturama GV-a postoji unaprijed određena, stroga nacionalna podjela vlasti i utjecaj na donošenje odluka te mehanizmi da se jedan od naroda ne može preglasavati snagom veta. Ako je gradonačelnik Hrvat, a to je Mario Kordić u izvršnoj vlasti, onda je predsjednik Gradskog vijeća Bošnjak - Salem Marić, a glavna savjetnica predstavnica Srba - Radmila Komadina. Po dubini gradske administracije točno se zna podjela dužnosti za Hrvate, Bošnjake i Srbe. Takav je postotak zaposlenih. Jednako je i na čelu javnih gradskih poduzeća, ali i među zaposlenicima Gradske uprave, gdje je, uglavnom po popisu iz 1991., na tri naroda raspoređen broj radnih mjesta. U GV-u mehanizmi donošenja odluka su poput Doma naroda Parlamenta FBiH. Ni jednom otkako je u veljači ove godine zasjelo Gradsko vijeće nije se dogodilo preglasavanje Hrvata, Bošnjaka ili Srba. Sve suprotno od modela za Mostar sarajevska politika, uz potporu dijela međunarodnih administracija, pokušava nametnuti na razini FBiH ili BiH, gdje Hrvati traže jednak položaj i zaštitu koja je napravljena ponajprije zbog bošnjačkog naroda u Mostaru. Tako se tumači kako su posebne izborne jedinice podjela FBiH, dok je to istodobno dobro za Mostar, inzistira se na slabljenju uloge Doma naroda, a u Mostaru je ojačan utjecaj klubova naroda na GV.
Svi rade zajedno
- U Mostaru postoje elementi konsocijacije ugrađeni u Statut. Sve nacionalne skupine i ostali mogu biti zastupljeni te su zaštićena njihova kolektivna prava. Svaki narod može se pozvati na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. No, u 12 sjednica ni jednom se to nije dogodilo niti je ijedna odluka osporena - rekao je vijećnik Hrvatske republikanske stranke Slaven Bevanda. On navodi kako model iz Mostara može biti uzor za rješavanje izmjena Izbornog zakona i načina funkcioniranja na višim razinama. Vijećnik HDZ-a BiH Marko Novak ističe da je Mostar uspješna priča nakon posljednjih izbora jer se gradi na povjerenju. - Sada smo svjesni da na povjerenju i međusobnoj suradnji Hrvata, Bošnjaka, Srba i svih ostalih koji ovdje žive treba graditi ovaj grad. Bulevar i Avenija nisu građeni za Bošnjake ili Hrvate, nego za sve građane - smatra Novak. On je dodao kako su Mostarci predugo bili “zatočenici neriješenih nacionalnih politika”. Mostar je danas veliko gradilište. Vraća se povjerenje na temelju jasnih načela da ni jedan narod ni njegovi interesi neće biti zanemareni.
Ali tamo nema Komšića .