Naslovnica Vijesti

Moj djed je bio jako ponosan na svoj kraj i tu je ljubav prenio i na mene

13. veljače 2018. u 16:39 0 komentara 600 prikaza

Imenovanje Marije Pejčinović Burić za hrvatsku ministricu vanjskih i europskih poslova u lipnju prošle godine, kad je s te pozicije odstupio dotadašnji ministar Davor Ivo Stier, nikoga nije iznenadilo. S jedne strane, kao državna tajnica u tom ministarstvu bila je Stierova desna ruka, a bogato iskustvo u diplomaciji, obnašanju visokih dužnosti u Ministarstvu te pregovorima o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji čine ju jednim od najkvalificiranijih i najkvalitetnijih hrvatskih diplomata. Uz njezino ime uglavnom se vežu visoka profesionalnost, obrazovanost, odmjerenost i damsko držanje. Međutim, mnogi su u Hrvatskoj bili iznenađeni kad su čuli da je Marija Hercegovka, podrijetlom iz Ljubuškoga, konkretnije iz Klobuka, gdje je odrasla u obitelji poznatih prosvjetnih djelatnika i pohađala osnovnu školu. Tijekom gimnazijskih dana u Ljubuškom, igrala je za ženski klub Izviđač, a njezine kolegice i oni koji su pratili sport u Hercegovini kasnih sedamdesetih i početkom osamdesetih tvrde da je bila jedna od najnadarenijih u povijesti tog kluba. Uostalom, to se potvrdilo kasnije u Zagrebu, gdje je nastavila igrati za Trešnjevku i Lokomotivu. U Zagrebu je uspješno završila Ekonomski fakultet, a nakon toga je u Parizu, Londonu i Salamanci usavršavala engleski, francuski i španjolski jezik, istodobno radeći i financirajući svoj boravak. Nakon povratka 1988., radila je u Končar Inženjeringu kao stručna suradnica za vanjsku trgovinu, odakle je 1991. otišla na dužnost glavne tajnice Europskog doma u Zagrebu i zamjenice glavnog tajnika Europskog pokreta Hrvatska. Od tada do danas vezana je uz pozicioniranje Hrvatske unutar Europe, s izuzetkom od 1997. do 2000., kad se ponovno vratila u svijet menadžmenta kao direktorica korporativnih komunikacija Plive. Početkom procesa europskih integracija 2000. postala je pomoćnica ministra u novoustrojenom Ministarstvu europskih integracija te je vodila neke od najodgovornijih poslova na tom putu. Bila je državna tajnica i ključna suradnica i hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović dok je vodila vanjske i europske poslove u Vladi Ive Sanadera. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova preuzela je u prilično izazovnim vanjskopolitičkim okolnostima, kad su Hrvatskoj došli “na naplatu” višegodišnji diplomatski propusti i defanzivne politike. Iako joj dnevne aktivnosti ne ostavljaju puno slobodnog vremena, rado prati sva zbivanja u svome zavičaju i redovito posjećuje Ljubuški.

Prateći vaš životni i profesionalni put, logično se nameće pitanje – koliko je bilo potrebno truda i rada za takvu besprijekornu karijeru. S obzirom na to da ste startali iz malog Klobuka, jeste li se ikada osjećali zakinuto, za razliku od kolega koji su odrastali, primjerice, u Zagrebu i kojima su od rođenja bile dostupne sve mogućnosti?

- Klobuk je zaista posebno hercegovačko mjesto, zanimljivo već i po samom svome imenu. Mnogi događaji, priče i legende koje se uz njega vežu bili su važnim dijelom mog najranijeg djetinjstva i odrastanja. Moj djed je bio jako ponosan na svoj kraj i tu je ljubav prenio i na mene. On je smatrao Klobuk “najvećim selom na svijetu”, a ja nisam imala nikakvog razloga sumnjati u tu njegovu istinu. Vjerujem da je to odredilo i moj osjećaj vrijednosti koji se temeljio na stavu kako je svatko velik onoliko koliko se trudi i radi na sebi te kakve uspjehe svojim radom postiže. Stoga sam se jednako dobro osjećala u svakoj sredini u kojoj sam živjela, a putevi su me vodili na razna daleka mjesta. Sigurnost uvijek dolazi iznutra, a glavne temelje za nju postavljaju roditelji, odnosno obitelj, i zasadi koje baštiniš iz ranog djetinjstva i mladosti.

Osamostalila sam se sa samo 17 godina odlaskom na studij, a Zagreb je od tada postao moj grad i moj novi dom. Radne navike, znanja i vještine koje sam stekla u rodnoj Hercegovini bili su temelj na kojem se moglo odlično dalje graditi i nikada nisam osjećala da u bilo čemu zaostajem za drugima. Dapače, bili su mi i ostali dodatna snaga i poticaj u karijeri.

Što biste iz vlastitog iskustva preporučili mladima iz Hercegovine koji danas planiraju svoju budućnost?

- Sve što sam napravila svoje temeljno izvorište ima u stalnom učenju, upornosti i predanosti radu, kao i znatiželji koja uvijek gura dalje te, naravno, viziji ili snu, kako hoćete to nazvati. Ja sam tako već na početku gimnazije odlučila kako ću jednog dana otići učiti francuski jezik u Pariz. To baš nije bio tipičan san mlade tinejdžerice tog doba. Nisam uopće znala kako ću do toga doći, ali želja i vjera bile su tu i to se nakon studija i ostvarilo. Iskustvo obrazovanja i boravka u stranoj zemlji za mene je bilo neprocjenjivo bogatstvo - iskustveno, kulturološki i profesionalno. Nakon toga sve razložnije stavite na svoje mjesto - bolje razumijete druge i više cijenite svoje. Međutim, ne mislim da postoji savršeni recept za uspjeh. Današnje vrijeme daje više izbora, mogućnosti, ali i postavlja daleko više izazova pred mlade ljude. Svjesna sam problema s kojima se suočavaju mladi danas zbog nedovoljnog broja radnih mjesta koja su temelj za planiranje budućnosti. Problem je to i mladih u Hercegovini, ali i Hrvatskoj te nizu europskih zemalja. Svaki trajni odlazak mladog čovjeka predstavlja neprocjenjivi gubitak za zemlju. Stoga je odgovornost na svima nama da stvorimo uvjete koji će omogućiti osiguranje egzistencije u domovini.

Kako doživljavate danas ljubuški kraj, njegove potencijale i mogućnosti?

- Prirodne ljepote ljubuškog kraja ugrađene su u njegov krški hercegovački krajobraz, a bogata povijesna i kulturna baština i danas su jednako privlačne. Zemljopisni položaj, rijeka Trebižat sa svojim slapovima i čista priroda veliki su potencijal za ovaj kraj kao turističko i gospodarsko središte. Ipak, najveće su bogatstvo ljubuškog kraja bili i ostali njegovi ljudi, radišni i vrijedni, ponosni i uporni. Vjerujem da se na tom temelju Ljubuški može dalje razvijati kao nezaobilazno turističko središte, osobito imajući u vidu i blizinu Međugorja.

Imaju li budućnosti Hrvati u Bosni i Hercegovini i ima li ova država europske budućnosti, s obzirom na nepostojanje želje i volje kod nekih lidera da se iziđe iz začaranog kruga, promijeni Izborni zakon, omogući ravnopravnost triju naroda i pokrenu nužne reforme?

- Hrvati BiH stoljećima obitavaju na tim prostorima i kao takvi moraju imati budućnost u svojoj državi. BiH je višenacionalna država, sazdana na temeljnom načelu konstitutivnosti triju jednakopravnih naroda i svih građana. To je zapisano u Ustavu BiH i dio je Daytonskog mirovnog sporazuma. Tri državotvorna naroda BiH, među kojima su Hrvati, bila su u ustavnim temeljima BiH i prije i poslije stjecanja njezine neovisnosti. Hrvatska ima i ustavnu i zakonsku obvezu skrbiti o Hrvatima BiH i, kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma, snažno je zainteresirana za jačanje održive BiH, za što je ključan ostanak i opstanak Hrvata na ovim prostorima. Hrvati moraju imati ista prava i mogućnosti kao i ostala dva konstitutivna naroda u BiH. Korak u tom pravcu je izmjena izbornog zakonodavstva na način da se Hrvatima osigura legitimna zastupljenost kako to predviđaju Ustav BiH i relevantne odluke Ustavnog suda BiH. Na tim temeljima vidim budućnost BiH, njezinu europsku perspektivu i budućnost njezina tri konstitutivna naroda, ali i svih njezinih građana. Jedino BiH usidrena u europske vrijednosti može jamčiti svojim građanima sigurnu i stabilnu budućnost, što želi i značajan dio njezinih građana, i to na temelju pravičnog izbornog zakonodavstva. To su i poruke koje prenosimo svojim partnerima u BiH te međunarodnoj zajednici.

Budući da ste često u kontaktu sa svjetskim središtima moći, postoji li volja u Bruxellesu i Washingtonu da se riješi agonija bosanskohercegovačke države i imaju li EU i SAD odgovor na turske i ruske igre glede dominacije na Balkanu?

- RH, kao država članica EU-a i NATO-a, razgovara sa svojim partnerima unutar obje organizacije o svim važnim vanjskopolitičkim pitanjima. Naravno da pridajemo veliku pozornost nama najbližem prostoru susjedne jugoistočne Europe, a u tom kontekstu BiH ima posebnu važnost za nas. Razgovaramo sa svojim američkim partnerima o suradnji, a s EU partnerima o potrebi jačanja koordinacije sa SAD-om u odgovoru na izazove u ovom dijelu Europe. To uključuje i političke, sigurnosne, gospodarske, institucionalne i sve druge izazove s kojima se suočava BiH. U tom je pogledu najbolji odgovor daljnji put država jugoistočne Europe prema euroatlantskim integracijama. U okviru tih procesa mi smo im spremni pomoći u jačanju otpornosti, političke, gospodarske, institucionalne i socijalne, kako bi se sami mogli nositi sa svim izazovima koji im predstoje. Ovih je dana Europska komisija predstavila strategiju EU-a za tzv. zapadni Balkan, a u travnju će objaviti izvješća o napretku u pojedinim državama obuhvaćenima procesom proširenja. U sljedećim mjesecima o ovom će se pitanju raspravljati na svim mjerodavnim forumima Europske unije. To je najbolji pokazatelj kako pitanje proširenja i dovršetka europskog projekta nije zaboravljeno. Ipak, ne smije se zaboraviti da ne dijele sve države članice EU-a istu posvećenost pitanju daljnjeg proširenja. Međunarodna zajednica ima drugih gorućih problema i dojam je kako države jugoistočne Europe same moraju pronaći i pokazati volju za dijalogom te za rješavanjem svojih unutarnjih i vanjskih pitanja. Međunarodna zajednica je tu spremna pomoći, ali ne i nametati gotova rješenja. Hrvatska će unutar EU-a i NATO-a, odnosno u razgovorima s našim partnerima i saveznicima, kao i do sada nastaviti zagovarati snažan fokus na BiH i druge nama susjedne države jugoistočne Europe. U tom smislu vodimo dijalog i s Turskom, pa i Rusijom.

Političari iz BiH i Srbije često predbacuju hrvatskom političkom vrhu da je u svađi sa svim susjedima, osim Italije, te da očito nije problem u Sloveniji, Srbiji i Bošnjacima, nego u Hrvatskoj koja je navodno postala bahata nakon ulaska u EU?! 

- Zbog nasljeđa prošlosti, odnosi sa susjedima nisu rješavani onom brzinom kojom bismo željeli. Međutim, naše je čvrsto opredjeljenje otvorena pitanja koja imamo sa susjednim državama sustavno rješavati. No, ne želimo i ne možemo gledati na susjede samo kroz otvorena pitanja, naši odnosi obuhvaćaju daleko više i šire od toga i to ne smijemo nikada izgubiti iz vida i na tome trebamo graditi odnose između naših naroda. Što se tiče otvorenih pitanja, koja su većinom rezultat raspada bivše države i Domovinskog rata, napori i očekivanja Hrvatske usmjereni su prvenstveno na dijalog i pronalaženje rješenja prihvatljivih za sve, na temelju međusobnog uvažavanja, poštivanja međunarodnog prava te europskih vrijednosti i standarda. U tom smislu pozivamo sve susjede na intenziviranje dijaloga o otvorenim pitanjima i stvaranje okruženja koje će pogodovati njihovu rješavanju u duhu dobrosusjedstva. Taj proces nije jednostavan i ne može biti brz. Potrebno je strpljenja, razgovora i vremena, no upravo je takav pristup u europskom duhu i jedini mogući put. Oni koji Hrvatsku prozivaju zbog postojanja otvorenih pitanja, možda zaboravljaju da je za rješavanje potrebna dobra volja s obje strane.

Što Hrvatska poduzima u jačanju svoga imidža na svjetskoj političkoj i gospodarskoj pozornici, posebice u kontekstu skorog predsjedanja Europskom unijom 2020.?

- Hrvatska će 2020. godine imati prigodu predstaviti se u europskom i globalnom javnom prostoru jer nas u isto vrijeme očekuje prvo predsjedanje Vijećem Europske unije i veliki kulturni projekt – “Rijeka, europska prijestolnica kulture”.

Predsjedanje Vijećem Europske unije omogućit će nam da jasnije predstavimo našu privrženost europskom projektu i obogatimo ga našim specifičnim doprinosom. U suradnji s drugim državama članicama i institucijama Europske unije moći ćemo dati svoj doprinos jačanju Europske unije u globalnom okruženju prepunom izazova i promjena. Hrvatska tijekom svog predsjedanja želi pridonijeti otvaranju tema u područjima koja smatramo važnima i u kojima imamo komplementarne prednosti. Za svaku je državu članicu predsjedanje Vijećem Europske unije ujedno i prilika da u središte pozornosti dovede neke teme koje su joj od primarnog interesa, skrene pozornost na vlastite prioritete, kao i da svojim građanima dodatno približi europske teme te funkcioniranje europskih institucija i politika.

U sklopu predsjedanja Hrvatska će imati priliku organizirati brojna događanja kojima će cijeloj Europi, ali i svijetu, moći približiti svoju kulturu, umjetnost, povijest, znanost, prirodne ljepote i bogatstvo – sve ono što čini naš nacionalni identitet. Pripreme za predsjedanje, na kojima već intenzivno radimo, dugotrajan su, sveobuhvatan i zahtjevan proces u koji je uključena cijela državna uprava. Međutim, zbog obuhvatnosti ovog velikog projekta i činjenice da je za Hrvatsku kao turističku zemlju osobito važno dalje graditi njezin imidž, u projekt će biti uključeni i drugi važni dionici.

S Rumunjskom i Finskom, drugim dvjema državama članicama koje čine naš predsjedavajući trio, započeli smo s konzultacijama i izradom zajedničkog programa kojim se utvrđuju zajednički prioriteti Vijeća EU-a za razdoblje od 18 mjeseci (od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2020.). Tijekom 2019. definirat ćemo i nacionalni program predsjedanja. Prioriteti hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije bit će rast, razvoj, povezivanje i proširenje. Bugarska, Rumunjska i Hrvatska, kao tri članice koje graniče s državama kandidatkinjama, posebno su zainteresirane za proširenje kao jedan od putova stabilizacije i napretka jugoistočne Europe.

Kakva je strategija Hrvatske u redefiniranju odnosa i moći na europskom kontinentu? Moramo li uistinu birati između Francuske i Njemačke, s jedne strane, te zemalja srednje i istočne Europe, odnosno saveza sa SAD-om, s druge strane? 

- Transatlantska suradnja i partnerstvo sa SAD-om za države članice EU-a, pa tako i Hrvatsku, ostaju ključnim stupom europske sigurnosti. Upućeni smo na suradnju i partnerstvo u mnogim globalnim izazovima i pitanjima, zajedničko rješavanje sukoba i kriza u svijetu, te zajednički doprinos učinkovitom multilateralizmu.

Smatramo da svi budući procesi, inicijative i politike, koji se provode na razini EU-a, trebaju uključivati sve članice i biti im otvorene u svim fazama odlučivanja. Hrvatska je snažno opredijeljena i privržena ideji europskih integracija, jasno smo definirali svoje ciljeve za nastavak integracija, pripreme za ulazak u schengenski prostor i uvođenje eura. Hrvatska je stava kako svaka rasprava o budućnosti EU-a treba prevenirati bilo kakve dodatne podjele među državama članicama te biti u skladu s načelima transparentnosti, uključivosti i jednakosti svih država članica. Ujedinjena Europa treba uključiti sve svoje članice. To je odgovor na vaše pitanje - trebamo poduprijeti dobre prijedloge i inicijative, vodeći se pritom našim nacionalnim, ali i zajedničkim, europskim vrijednostima i interesima te načelom solidarnosti. Prepoznajemo važnost suradnje u pitanjima od zajedničkog interesa, gdje je doprinos SAD-a, kao trajno pouzdanog partnera te snažnog globalnog aktera, uvijek cijenjen i dobrodošao.

Poduzimate sve da hrvatska diplomacija postane učinkovitija. Pred nama su i mnogobrojna imenovanja na nove veleposlaničke dužnosti. Što možemo očekivati?

Hrvatska diplomacija djeluje u izazovnim međunarodnim odnosima koji se brzo mijenjaju te se i naša služba vanjskih i europskih poslova prilagođava takvom ritmu. O brojnosti izazova govore zadaće koje su, uz redovite, na dnevnom redu ove te predstojećih godina. Hrvatska je započela predsjedanje Srednjoeuropskom inicijativom, nastavit će se angažirati na radu u okviru Vijeća za ljudska prava UN-a (HRC) u razdoblju od 2017. do 2019., od svibnja do studenoga 2018., po prvi put će predsjedati Odborom ministara Vijeća Europe. Kako je i ranije spomenuto, Republici Hrvatskoj predstoji predsjedanje Vijećem Europske unije u prvoj polovini 2020. godine. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova bit će koordinator tog velikog posla te su stoga iznimno važni usavršavanje i dodatna obuka svih koji će sudjelovati u tom poslu. Što se tiče promjena na čelnim pozicijama u veleposlanstvima, misijama i generalnim konzulatima, one se dogovaraju sukladno propisima. Tako će i ove godine ići redovita promjena i imenovanja.

Kako ocjenjujete kolegu Andreja Plenkovića kao premijera? Hoće li ova 2018. uistinu biti reformska u Hrvatskoj i koje poteze možemo očekivati u odnosima Hrvatske i BiH?  

- Protekla je godina za Republiku Hrvatsku bila jedna od izazovnijih od 2000. godine naovamo, i to na gospodarskom, političkom i društvenom planu. Imajući u vidu složenost izazova, smatram kako se Vlada RH s uspjehom nosila sa svim izazovima i opravdala povjerenje te da će se jednako tako kvalitetno suočiti i sa svim nadolazećima. Ovdje je bila ključna uloga premijera Plenkovića. Uspjeh rada Vlade u prethodnoj godini rezultirao je i brojnim pozitivnim pokazateljima na unutarnjem političkom planu. Veseli nas činjenica kako su 2017. godinu obilježili dosad najuspješnija turistička sezona, gospodarski rast i rast industrijske proizvodnje, bolje korištenje europskih sredstava, smanjenje javnog duga i deficita te podizanje kreditnog rejtinga. Svi ovi pozitivni pokazatelji imaju poveznicu s rastom plaća i povećanjem mirovina, a što je utjecalo i na porast potrošnje te rast stope zaposlenosti. U ovoj godini planiramo i nastavak daljnjeg poreznog rasterećenja, kao i rad na reformama u nizu područja kao što su obrazovanje, uprava itd. Usporedno s reformskim procesima, od iznimnog značaja su i pokretanje javne rasprave o strategiji uvođenja eura te ubrzanje aktivnosti za ulazak RH u schengenski prostor. Iz vanjskopolitičkih aktivnosti istaknula bih nekoliko aktivnosti Vlade na najvišoj razini. Tako je premijer Plenković u Strasbourgu 6. veljače govorio na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta o temi “Budućnost Europe”, razgovarao s čelnicima Europskog parlamenta i Vijeća Europe. Također, tijekom veljače će se na najvišoj razini održati sastanci s predsjednikom i čitavim kolegijem Europske komisije te s predsjednikom Europskog vijeća. U nizu tema o kojima razgovaramo jedna od važnijih je i europski put Bosne i Hercegovine, koji je i jedan od vanjskopolitičkih prioriteta Republike Hrvatske. Hrvatska će nastaviti davati punu potporu Bosni i Hercegovini za integraciju u EU i za aktivaciju Akcijskog plana za članstvo (MAP) u NATO-u. Također, nastavit ćemo podupirati provođenje svih reformskih procesa koji će pridonijeti prosperitetu BiH. Zajednički je interes stabilna BiH temeljena na načelu konstitutivnosti triju jednakopravnih naroda. Nastavit ćemo promicati politički dijalog kako bi se stvorili potrebni temelji za rješavanje otvorenih pitanja, uključujući pitanja prognanih i probleme povratnika. Republika Hrvatska ostaje posvećena podršci Hrvatima u Bosni i Hercegovini, tako smo, primjerice, prošle godine uložili 23,5 milijuna kuna za projekte u području zdravstva, obrazovanja, kulture, infrastrukture i ostalih područja ključnih za bolji i kvalitetniji život. Potpomažemo i kapitalne znanstvene, kulturne i zdravstvene institucije kao što su Sveučilište, bolnica i kazalište u Mostaru. U prvoj polovini ove godine planiramo otvaranje konzulata u Vitezu i Livnu kako bi konzularna pomoć bila na kvalitetan način dostupna svim Hrvatima u različitim dijelovima BiH.•

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.