Prema glasnogovornici Mense Ann Clarkson, visoki IQ i sposobnost rješavanja matematičkih zadataka opće nisu, kako mnogi misle, povezani. Dapače, Clarkson kaže da ni mnogi članovi Mense nisu dobri u rješavanju težih, pa čak i lakših matematičkih zadataka, a pravi IQ test traži samo rješavanje osnovnih aritmetičkih zadataka: poput zbrajanja, oduzimanja i množenja; zatim logiku, prepoznavanje određenih obrazaca i brzinu misaonog procesa.
- Iako među članovima Mense ima, naravno, izvrsnih matematičara, mnogi će i sami reći da su jako loši u matematici - rekla je Clarkson, a brojevi se, kaže, u testovima najčešće pojavljuju samo da bi se testirala brzina prepoznavanja sekvenci i uzoraka.
Primjer zadatka s brojevima
Clarkson kaže da testovi često imaju pitanja poput 'pronađite broj koji nedostaje u slijedu: 1, 3, 6, 10, 21, 28', a jedina 'matematika' koju tu treba znati je redoslijed brojeva i broj brojeva koji nedostaju.
- Postoje dakle dva broja između jedan i tri, tri između tri i šest, četiri između šest i deset, itd., da biste na kraju dobili broj 15 - objasnila je za Mirror. Ovo je, dodaje, malo pojednostavljen primjer Mensinog zadatka, no dobro pokazuje da testovi inteligencije ne testiraju naučeno znanje već misaoni proces.
A da za visoki IQ ne trebate biti vrsni matematičar dokazuje i grafička dizajnerica i članica Mense Katja Koggelmann (45) čiji je IQ 142 - a i sama priznaje da joj je matematika bila teška još u školi, te da se još i danas bori s nekim, čak i lakšim matematičkim zadacima.
- Stvarno sam loša s brojevima. Razumijem osnove matematike, ali sve složenije od toga mi je prekomplicirano - rekla je Koggelmann. Ona objašnjava kako nekima, kad su suočeni s matematičkim problemom, moždana aktivnost raste, dok drugima opada i doživljavaju stres.
- Jednostavno im mozak 'ne prevodi' brojeve. I moj je mozak takav i puno sam bolja s riječima! - rekla je Koggelmann i dodala kako genijalan može biti i mozak koji ne razumije matematiku...'
