Međunarodni monetarni fond trenutačno radi na ažuriranju projekcija ekonomskoga rasta za Bosnu i Hercegovinu, a koji je ranije prognoziran na razinu od 2,4 posto, no i dalje postoji mogućnost da se navedeni rast ostvari, poručio je, među ostalim, u izjavi za Večernji list Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u Bosni i Hercegovini.
Pitanje revizije
Ovih dana aktualna je tematika revizije već objavljenih prognoza globalnog ekonomskog rasta, a što sa sobom povlači i pitanje hoće li se isti proces odraziti i na prognoze BiH. Podsjećamo, Bloomberg je nedavno objavio kako Međunarodni monetarni fond (MMF) planira u sljedećem razdoblju značajno smanjiti izglede za globalni ekonomski rast zbog niza kriza koje utječu na financijska tržišta, a u tom je kontekstu direktorica MMF-a za strategiju i politiku Ceyla Pazarbasioglu objasnila kako je na pad globalnog ekonomskog rasta utjecao cijeli niz čimbenika, počevši od povećanja cijena energenata i hrane, pa do usporavanje tijekova kapitala na tržištima u razvoju, kao i pandemije.
Jewell je pak za Večernji list podsjetio na to kako su u MMF-u, u vrijeme kada su radili konzultacije po članku IV. za 2022. godinu, projicirali rast realnog BDP-a u Bosni i Hercegovini od 2,4% za 2022. te 2,3% za 2023. - Sada smo u procesu ažuriranja tih projekcija. Snažne ekonomske aktivnosti u prvoj polovini ove godine sugeriraju da je rast od 2,4% još uvijek moguć unatoč pogoršanim izgledima u Europi - naglasio je on. Takva poruka ipak daje prostor za optimizam i nadu kako će aktivnosti domaćega gospodarstva uspjeti očuvati planirani rast u ovoj godini. S druge pak strane, Jewell kaže kako će prognoza za 2023. vjerojatno biti korigirana naniže. Rezidentni predstavnik MMF-a u Bosni i Hercegovini dotakao se i pitanja inflacije.
- U međuvremenu, inflacija raste brže u odnosu na predviđanja i postaje široko bazirana u većini europskih zemalja. Shodno tomu naše projekcije inflacije za BiH i za 2022. i za 2023. bit će korigirane naviše - kazao je Jewell. Podsjećamo, Izvršni odbor MMF-a tijekom sastanka 3. lipnja razmatrao je izvješće kojim je zaključen članak IV. konzultacija s BiH, u tom dokumentu predviđalo se kako će ove godine, u usporedbi s prethodnom, doći do smanjenog rasta domaće ekonomije, odnosno BDP-a, uz konstataciju kako će rat u Ukrajini dovesti do daljnjeg poremećaja u trgovini i više cijene goriva te hrane po kućanstvu.
Izvršni direktori pozdravili su ekonomski oporavak Bosne i Hercegovine 2021. godine, međutim, posljedice rata u Ukrajina i temeljne ranjivosti utjecat će na ekonomski rast ove godine, dok su se inflatorni pritisci povećali potaknuti velikim povećanjem cijena uvezene energije i hrane.
Strukturne reforme
- S obzirom na predstojeće izbore i pojačane političke tenzije, ne očekuje se napredak u strukturnim reformama - upozorio je tada MMF, uz procjenu kako se rast realnog BDP-a predviđa na razini od 2,4 posto u 2022. (i 2,3 posto u 2023. godini).
Kada je riječ o reformama, MMF predlaže daljnje ulaganje u infrastrukturu, kao i zelenu energiju, po mogućnosti financiranjem pomoću međunarodnih financijskih institucija, a to bi potaknulo srednjoročni rast s ograničenim utjecajem na dug i potrebe za financiranjem. Predlažu i reformu uprave, dok se u kontekstu socijalnih reformi treba fokusirati, smatraju u MMF-u, na jačanje mreža socijalne sigurnosti, počevši od izgradnje društvenog registra. Ove će reforme potrajati i trebalo bi ih poduzeti bez odlaganja, kako bi bili bolje pripremljeni za buduće šokove.
MMF je u ovom izvješću pozdravio poteze Valutnog odbora BiH na osiguranju makroekonomske i financijske stabilnosti, održavajući javno povjerenje u valutu. Kada je riječ o financijama, MMF pak ističe kako je unaprijeđena koordinacija između vlasti na državnoj i entitetskim razinama ključ jačanja mreže financijske sigurnosti. •
