BiH prijeti demografski slom ako se nastave sadašnji trendovi iseljavanja i neminovnog starenja stanovništva. Prema procjenama, do 2050. godine BiH bi trebala imati 18,2% manje stanovnika nego što je imala 2013. BiH spada među zemlje s najlošijim demografskim pokazateljima u Europi, a analize pokazuju da se suočava s dramatičnim padom broja stanovnika. Prema projekcijama UN-a, za manje od 50 godina u BiH će živjeti nešto više od 1,5 milijuna ljudi. U posljednje dvije dekade BiH je zbog rata i masovnih migracija već osjetila znatan pad broja stanovnika. Prema popisu iz 1991., BiH je imala 4,2 milijuna stanovnika, dok ih je, prema popisu iz 2013., bilo 3,5 milijuna. Međutim, brojke pokazuju da je stvarni broj bio bliži 3 milijuna jer su popisani i oni koji u zemlji samo posjeduju nekretnine, a žive u inozemstvu.
Pali ispod milijun
Republika Srpska je prvi put pala ispod milijun stanovnika, upozoravaju demografi, naglasivši da je lani u RS-u bilo 995.107 žitelja, što je za oko 175.000 manje nego prije desetljeće. Naime, RS je, po popisu 2013., imao 1,170.342 stanovnika. Za desetak godina otišlo je najmanje 100.000 građana. Statistika pokazuje da je u ovom razdoblju na razlici broja rođenih i umrlih izgubljeno oko 70.000 ljudi. Prošle godine rođeno je 9227, a umrlo 14.136 osoba... Profesor demografije Stevo Pašalić kaže kako je lani bilo potrebno da se rodi 14.000 djece, uz procjenu da su 233.134 žene u reproduktivnom razdoblju. - Uslijed djelovanja drugih čimbenika, poput povećanog mortaliteta i intenzivne emigracije, to ni blizu ne bi bilo dovoljno za jednostavnu reprodukciju. Moraju se uzeti u obzir i drugi važni čimbenici, a to znatno povećava nužnost broja rođenih za dosezanje jednostavne reprodukcije. Čak ni 17.000 rođenih ne bi bilo dovoljno za jednostavnu reprodukciju - kaže za Srpskainfo Pašalić. - To je poseban problem, uz negativan prirodni prirast, s prosjekom od oko -6000 godišnje, te "tempo efekt", odnosno smanjenje stope fertiliteta zbog porasta prosječne starosti pri rođenju djece. Kada se uzmu u obzir ovi čimbenici koji su prisutni kod nas, projektirani broj djece za jednostavnu reprodukciju morao bi biti gotovo 20.000 na godišnjoj razini, a to je nedostižno - ističe Pašalić. Objašnjava da su stvoreni uvjeti za odgađanje rađanja u vrijeme najbolje plodnosti iz vrlo različitih razloga. - Otvara se prostor za odgađanje bračnog života i rađanja za neka bolja vremena, odnosno "tempo efekt". Školovanje, zapošljavanje, dodatne edukacije te angažiranost u poslu, uz današnji urbani način življenja, zapravo su poruka mladima da nemaju vremena niti smiju razmišljati o obitelji jer će im ona odvući prijeko potreban poslovni uspjeh - kaže Pašalić i dodaje da nezaposleni mladi razmišljaju slično i ostvaruju sličan neuspjeh. - Godinama mladi žive u uvjerenju da trebaju izbjegavati mogućnost zasnivanja obitelji i rađanje djece. S vremenom im to postaje navika i stav koji se više ne spominje. Nasuprot tome, obećavani uspjeh, standard življenja kojem teže, čini se kao da im izmiče, nikako da ga postignu. Ako postoji razmišljanje o obitelji i djeci, ono se ostavlja za poslije, za "bolja vremena" - poručuje Pašalić.
Prazne učionice kao alarm
Demografska slika u BiH godinama već, kako to upozoravaju stručnjaci, klizi ka katastrofi. U prilog tome govore i statistički podaci o broju učenika u osnovnim školama na području FBiH. Učionice i škole u FBiH sve su praznije, a užasavajući je podatak o tome da je u posljednjih šest godina više od 16.000 manje osnovaca. Preciznije, FBiH je od školske 2019./2020. do 2023./2024. izgubila 12.922 učenika u osnovnim školama. U školskoj 2024./2025. godini u Federaciji BiH ukupan broj učenika upisanih u redovite osnovne škole i škole za učenike s poteškoćama iznosi 163.676, dok 70.344 redovita učenika pohađaju srednjoškolsko obrazovanje. U odnosu na prethodnu školsku godinu, ukupan broj učenika upisanih u redovite osnovne škole i škole za učenike s poteškoćama manji je za 1,9 posto, odnosno za 3141 učenika. U školskoj 2019./2020. u FBiH su bile 1063 škole, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, te 9514 odjela s upisanim 179.781 učenikom. U školskoj 2022./2023. godini u FBiH je bilo 1036 škola, 9447 odjela i i 169.786 učenika. Dakle, od školske 2019./2020. do 2024./2025. broj osnovaca manji je za 16.105.
