Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Mladi u BiH sve više ne nastavljaju školovanje i tvrde: Perspektive nema, a ni pomoći za posao

Oko 18% mladih smatra da im obrazovanje koje su stekli ili još uvijek stječu nikako neće pomoći da se zaposle u struci
02. srpnja 2022. u 20:15 0 komentara 162 prikaza

Zbog toga što ne vide perspektivu, mladi iz Federacije BiH najčešće ne nastavljaju školovanje nakon srednje škole, piše Večernji list BiH. Drugi razlog zbog kojega se odlučuju na prekid školovanja je pronalazak stalnog zaposlenja. Istraživanje koje je nedavno proveo Institut za razvoj mladih KULT pokazuje kako 52% mladih nije nastavilo školovanje nakon posljednjeg završenog stupnja obrazovanja.

Financijski razlozi

Uz nedostatak perspektive i pronalazak posla, razlozi zbog kojih mladi odustaju od školovanja su i financijske prirode, i to kod 10,1% njih. Zbog obveza u kućanstvu i kućanskih poslova školovanje ne nastavlja 1,5% mladih, a 1,6% njih ne školuje se dalje zbog obveza u vezi s poljoprivrednim poslovima kući. Od ukupnog broja osoba koje su nastavile daljnje školovanje u nekoj školi ili na višoj razini, 15,6% njih ga je prekinulo ili nije završilo. Žene puno češće nastavljaju školovanje nego muškarci. Porazno djeluje i podatak o broju ispitanika koji vjeruju kako će im obrazovanje pomoći pri zapošljavanju. Oko 18% mladih smatra da im obrazovanje koje su stekli ili još uvijek stječu nikako neće pomoći da se zaposle u struci.

- Kada se govori o procjeni korisnosti stečenog znanja u svrhu zapošljavanja u struci, u prosjeku 38,1% mladih smatra kako će im obrazovanje u velikoj mjeri pomoći pri zapošljavanju u struci. Da će im obrazovanje pomoći kada je riječ o zapošljavanju u struci, u maloj mjeri smatra oko 37% mladih. Kada je u pitanju nastavak obrazovanja, pozitivni stavovi još su više izraženi. Naime, oko 49% mladih smatra da će im obrazovanje koje trenutačno stječu u velikoj mjeri pomoći u daljnjoj izobrazbi.

Oko 39% ih smatra da će im pomoći u maloj mjeri, a oko 7% mladih mišljenja je da im obrazovanje koje su stekli ili još uvijek stječu nikako neće pomoći u daljnjoj izobrazbi - pokazuju rezultati o položaju mladih. Većina ispitanika koji su sudjelovali u ovom istraživanju smatra kako je nužna reforma obrazovanja.

- Kako bi obrazovanje što bolje pripremilo mlade za tržište rada i poslužilo kao osnova za daljnju izobrazbu, potrebno ga je dodatno unaprijediti. Kao jedno od područja koja se u tome izdvajaju je i praktična nastava jer rezultati istraživanja pokazuju da 26,6% mladih u svom školovanju nikako nema praktičnu nastavu - stoji u rezultatima istraživanja provedenog među mladima SBŽ-a. Naime, njihova stajališta identična su onima mladih u drugim dijelovima BiH koji također kao najveći problem postojećeg formalnog obrazovanja na kojem bi se prioritetno trebalo raditi ističu nedostatak praktične nastave. Gotovo polovina (47,8%) mladih navela je nedostatak prakse, odnosno praktičnog pristupa u nastavi kao potrebnu izmjenu u formalnom obrazovanju.

Zanimanje za tečajeve

- Preopširne nastavne planove i programe 11 posto mladih iz SBŽ-a smatra drugim po redu problemom formalnog obrazovanja. Oko 9,6% mladih nezadovoljno je nedostatkom stipendija/kreditiranja, posebice u visokom obrazovanju, a praksom znanstvenoistraživačkog rada, koja nije u skladu s realnim potrebama u ekonomiji, nezadovoljno je 6,6% mladih. Neadekvatna tehnička opremljenost prioritetni je problem za 6,5% mladih, nestručnost nastavnika i profesora za 5,8% mladih, a odnos nastavnika prema učeniku/studentu problem je za 5% mladih - navedeno je u istraživanju Instituta za razvoj mladih KULT. Veliki broj mladih zainteresiran je i za obuke koje ne spadaju u redovito obrazovanje, poput raznih tečajeva. Zanimljivo je da su pohađanju tečajeva skloniji muškarci nego žene, i to u omjeru 56% naprema 46%. Među tečajevima koje su mladi sudionici ovoga istraživanja najčešće pohađali dominiraju oni koji se odnose na učenje stranih jezika, među kojima su najizraženiji tečajevi engleskog i njemačkog jezika. Slijede informatički tečajevi te oni vezani uz društvenu angažiranost, prava i aktivizam.

Razlog za pesimistično razmišljanje o obrazovanju mladi pronalaze i u činjenici da ih oko 41% ne radi poslove za koje se obrazovalo, a njih 15,7% smatra da djelomično obavlja poslove za koje se školovalo. Položaj mladih žena na tržištu rada još je uvijek nepovoljniji u odnosu na muškarce. Postotak zaposlenih žena na puno radno vrijeme iznosi 31,2%, dok postotak muškaraca unutar iste kategorije iznosi 43,8%. No, žene su općenito u lošijem položaju na tržištu rada, bez obzira na to je li riječ o ukupnoj populaciji žena ili o mladim ženama.

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.