Izabran je među 30 lidera mlađih od 30 godina u oblasti financija. S prijateljem iz SAD-a osnovao je tvrtku koja se bavila razvojem umjetne inteligencije u svrhe poboljšanja dijagnostike malignih bolesti, razvio alat za učinkovitu dijagnostiku raka dojke, a podržao ga je i veliki Google. On je mladi bh. stručnjak Vedad Mešanović. Za Večernji list govorio je o suvremenim tehnologijama, digitalnim nomadima, svom angažmanu u politici, odlasku mladih i brojnim drugim temama.
Forbes vas je izabrao među 30 lidera mlađih od 30 godina u oblasti financija. Kako ste doživjeli to priznanje i koji su uspjesi prethodili toj iskazanoj časti?
- Zbog takve iskazane časti osjećam se privilegiranim i vidim to kao ozbiljan poticaj za moj daljnji razvoj i napredak u karijeri. Prije svega, radostan sam jer imam priliku predstavljati BiH i naš kolektivni potencijal u svijetu. Mislim da BiH zaslužuje još ovakvih ambasadora, pa se nadam kako će moj uspjeh dodatno motivirati mlade da rade na sebi i svojim ambicijama. Teško mi se osobno opredijeliti za jedan projekt na kojem sam radio ili biti neskroman te sam govoriti o vlastitim uspjesima. Međutim, na razini osobne samoaktualizacije istaknuo bih jedan projekt na koji sam i vrlo ponosan, a to je GliaLab. Riječ je o tvrtki koju sam osnovao s prijateljem iz SAD-a i koja se bavila razvojem umjetne inteligencije u svrhe poboljšanja dijagnostike malignih bolesti i uspostavom platforme za poboljšanje medicine u siromašnim zemljama svijeta. Dobili smo mnoga respektabilna priznanja, uspješno smo razvili alat za učinkovitu dijagnostiku raka dojke, podržali su nas svjetski tehnološki lideri kao što je direktor kompanije Google Sundar Pichai te smo surađivali s tehnološkim korporacijama kao što je Nvidia. Ali ono što je najvažnije od svega, uspostavili smo jake razvojne temelje i pokrenuli istraživački trend u AI sektoru koji će jednoga dana spasiti tisuće života diljem svijeta.
Koliko su suvremene tehnologije prisutne u BiH ili je to, nažalost, još daleko od nas?
- Prihvaćanje tehnologije u bazičnom smislu već je tu, međutim, dosta kasnimo za ostatkom svijeta u korištenju novih tehnologija, a u nekim slučajevima i za državama u regiji. Financije i digitalna ekonomija jedan su mali dio toga, ali ne treba zaboraviti i druge oblasti. Uzet ćemo autoindustriju za primjer. Sjajno je što će se jedan automobil kao što je Bugatti velikim dijelom razvijati u Hrvatskoj. Govorimo o svjetskoj promociji, radnim mjestima, investicijama... Što je zapravo tu bitno? BiH također ima intelektualni, a i razvojni kapacitet razvijati električni automobil i druge projekte u tom segmentu koji mogu donijeti prosperitet domaćem gospodarstvu. Problem je nedostatak obrazovanja i praćenja svjetskih trendova kod političke elite, kao i kompleksnost političkog uređenja. Postoji i nedostatak podrške lokalnim poduzetnicima, kompleksni zahtjevi prilikom osnivanja novih poduzeća, a u svemu tome društvo je ogrezlo u korupciji. Smatram kako je prevelik fokus stavljen na političke tenzije i ratne narative, a nedovoljan na ujedinjene snage i razvojni potencijal. Štoviše, većina tehnoloških kompanija u BiH bavi se izvozom znanja i razvojem projekata za međunarodne klijente, a ne modernizacijom i razvijanjem lokalnog tržišta i zajednice. Ne želim zvučati negativno, ali to je realna slika BiH, tako da treba svemu pristupiti s rješenjima za fundamentalne političke i druge probleme u društvu i usporedno staviti fokus na tehnološki napredak.
Digitalni nomadi u pandemiji su postali cjenjeniji nego ranije. Nažalost, u BiH se o njima malo zna, a mogli bi biti financijski itekako korisni za ovu zemlju. Kako to komentirate?
- Naravno, pandemija je ubrzala rast broja digitalnih nomada u svijetu - poduzetnika ili zaposlenika koji koriste digitalne tehnologije za obavljanje svog posla. Kao skupina ljudi koja normalno funkcionira u gotovo svim uvjetima, njihova uloga u oporavku i rastu gospodarstva je jako značajna. Iako digitalni nomadi ne plaćaju porez u vašoj zemlji, oni zarađuju i troše novac na hranu, račune, smještaj, zabavu... Njihova ekonomska vrijednost mnogo je značajnija za državu od ekonomske vrijednosti koju mogu stvoriti, da kažemo, klasični turisti. Hrvatska je već uvela vize za digitalne nomade, a mislim i da Crna Gora razmatra tu ideju. Uz činjenicu da u BiH zbog nedostatka razumijevanja tržišnih trendova još uvijek ne postoji zanimanje za digitalnu sferu poslovanja i radnike u istom segmentu ekonomije, postoji niz drugih problema zbog kojih stagnira modernizacija našeg gospodarstva. Novo izvješće o digitalnim nomadima globalne udruge avanturističkih putovanja ATTA (The Adventure Travel Trade Association) pokazalo je da je digitalnim nomadima zbog posla na prvom mjestu pouzdan i brz internet kada biraju svoje poslovno odredište. BiH još uvijek nema digitalnu i telekomunikacijsku infrastrukturu koja je pouzdana i kvalitetna prema međunarodnim standardima. Tako da, uz činjenicu da se treba staviti fokus na stvaranje dobrog ambijenta za digitalne nomade u BiH i potencijalno uvođenje viza za tu skupinu radnika na daljinu, treba se fokusirati i na nove razvojne projekte i investicije u fundamentalne infrastrukturne projekte.
Stručnjak ste za tržište kriptovaluta. Gdje su u tome bh. građani?
- BiH ima malu, ali aktivnu zajednicu ljudi koji se bave trgovanjem kriptovalutama ili njihovim rudarenjem, a i razvojem projekata u navedenom polju. Nažalost, kriptovalute predstavljaju tematiku koja nije dovoljno obrađena u BiH te samim time većina građana ne razumije vrijednost digitalne ekonomije i blockchain tehnologije. Nužno je u BiH uspostaviti pravne i zakonske regulative vezane uz digitalne valute i tokene te se onda fokusirati na edukaciju i razvojne projekte. Tako možemo osigurati nova međunarodna partnerstva i investicije te privući ozbiljne kriptopoduzetnike i kompanije. Oni će u tako uređenom sustavu plaćati značajne svote novca bh. poreznom sustavu i pokretati projekte od međunarodnog značaja u našoj državi.
I politički ste se angažirali zbog brojnih problema u BiH oko primjene novih tehnologija plaćanja u ovoj zemlji. Možete li nam reći nešto više o tome?
- Dobio sam razne političke ponude, ali osobno nemam interes baviti se klasičnom politikom i zastupati nečije interese na granici nacionalnih tenzija. Nakon razgovora s Fahrudinom Radončićem i predstavljanja svog iskustva i višegodišnje ambicije iskoristiti svoje znanje i kontakte za boljitak ekonomije u BiH, odlučio sam prihvatiti odgovornost i voditi SBB-ov sektor vezan uz tehnološki razvoj i modernizaciju tržišta u BiH. U pitanju nije politička pozicija, a mislim da to potvrđuje i činjenica da će isti sektor surađivati i s drugim političkim strankama, a i ljudima koji nisu politički opredijeljeni ili angažirani. U pitanju je pozicija koju sam odlučio obavljati volonterski i transparentno. Fokus tog sektora bit će zakoni i regulacije u polju digitalne ekonomije, razvojni tehnološki projekti u BiH, infrastrukturni projekti kao što je potencijalno otvaranje tehnološkoga parka u Sarajevu.
Kako zaustaviti odlazak ljudi iz BiH? Mnogi mladi vaših godina odlučili su vani pronaći neko sigurnije poslovno okruženje.
- Mladi odlaze iz BiH zbog politički nestabilnog sustava, korupcije i nacionalnih tenzija, nedostatka društvene i državne podrške, manjka poslovnih prilika i ozbiljnih razvojnih projekata, siromaštva. Mislim da je jako teško, pa i nemoguće, pronaći jednostavno rješenje za taj problem. To je proces koji će sigurno trajati dosta dugo. Ovaj kolektivni defekt treba promatrati kao vlak s opadajućim brojem putnika i onda postupno i sustavno rješavati mikroprobleme, tj. poboljšavati uvjete boravka u svakom vagonu pojedinačno kako bi se na kraju postigao značajan boljitak standarda putovanja na makrorazini za sve putnike i samim tim povećao broj kupljenih karata.
Kakvi su vaši planovi? Vidimo da želite zakonski urediti plaćanje novim tehnologijama da nas skinu konačno sa “sivih listi”, a što nakon toga?
- Uklanjanje BiH sa “sivih listi” bit će kompleksan pothvat jer taj problem rezultat je političkih tenzija u državi i različitih interesa između bh. entiteta, ali mislim da je bitno krenuti i napraviti prvi korak kad je u pitanju taj problem. Svakako planiram nastaviti raditi na sebi i osobnom napretku jer smatram da tako mogu doprinijeti i napretku lokalne zajednice. Uspjeh svih nas individualno čini uspjeh čitavog kolektiva. Hoće li to uključivati nove poduzetničke ili akademske pothvate, te opcije još uvijek razmatram, ali neću stavljati na sebe prevelik pritisak dok se ne smiri situacija s pandemijom koronavirusa. Kada je politički angažman u pitanju, nastavit ću se boriti za podizanje svijesti o suvremenim tehnologijama zakonima i razvojem projekata od značaja za lokalno gospodarstvo te predstavljanjem BiH u najboljem svjetlu diljem svijeta. Vrijeme će pokazati rezultate.•
Otvori KEKS Pay
