Do upisa u srednje škole ostalo je nekih mjesec dana, a pred budućim srednjoškolcima jedna je od najvažnijih životnih odluka - koje zanimanje izabrati. Koju školu izabrati? Trogodišnju ili četverogodišnju, zanat ili gimnaziju? Je li završetak fakulteta jamstvo za siguran posao u BiH? Hoće li sebi moći osigurati budućnost završivši zanat? Ovo su pitanja koja trenutačno muče tisuće osnovnoškolaca i njihovih roditelja.
Biraju četverogodišnje škole
Mladi iz BiH svake godine sve više upisuju gimnazije i druge škole četvrtog stupnja. Zanimanja za izučavanje zanata gotovo da i nema iako je sve veća potražnja za zanatlijama. Nositelji obrazovanja u BiH tvrde da su upisne politike u srednje škole usklađene s potrebama tržišta rada, ali mladi nemaju interesa za deficitarna zanimanja. Na roditeljima i djeci je da odluče hoće li se školovati za zavode za zapošljavanje ili za tržište rada u BiH ili pak u inozemstvu. Tisuće mjesta i ove godine bit će ponuđene i u raznim zanatima poput konobara, kuhara, frizera, vodoinstalatera, CNC operatera... Dosadašnja iskustva govore da je puno više onih koji se odlučuju za četverogodišnje škole (gimnazije i ekonomske smjerove) iako je upravo tih kadrova najviše na zavodima za zapošljavanje, dok se zbog manjka zanimanja u nekim školama zanatska zanimanja u potpunosti gase. Prema iskazanim potrebama poslodavaca u okviru istraživanja koje je proveo Federalni ZZZ i županijske službe za zapošljavanje, najtraženija zanimanja u 2019. su vozači, krojači, obućari, zavarivači... Dakle, riječ je o zanatima.
Siguran posao
Zanati i obrtničke djelatnosti, u kojima je BiH nekad imala vrhunske radnike, danas izumiru, dok su ta zanimanja danas najtraženija na tržištu Njemačke - izjavio je u četvrtak umirovljeni sveučilišni profesor Besim Spahić, sudjelujući na sajmu tekstila, obuće i kože “Timod EXPO - 2019.” u Travniku. - U bivšem sustavu VKV majstor bio je Tito, inženjer. No, danas nitko neće u ove srednje, industrijske škole - kazao je Spahić novinarima, odgovarajući na upit o problemu nedostatka radnika s kojima se suočava realni sektor. Iako mladi ne žele na zanat, pa čak ni uz stipendije koje sve češće poslodavci nude, ova zanimanja znače i siguran posao. “Djeco, električari, stolari, operateri CNC strojeva, zidari... sve su zanimanja za koja je došlo vrijeme da radnik ucijenjuje poslodavca plaćom i satnicom koju želi. Ako ništa, to su sigurni poslovi u EU sa sjajnom zaradom. Društveni fakulteti nepotrebni su barem 10 godina”, komentar je jednog starijeg građanina.
