Deseci istraga, sudskih procesa i osuda koje je u posljednje dvije godine izrekao Sud BiH, ali i niži sudovi, posve suprotno svjedoče o posljednjem ratu, počiniteljima, žrtvama i mijenjaju krajnje neobjektivne stereotipe koje je uspostavio Haaški sud. Presude Suda BiH, dapače, otišle su toliko daleko da su čak uspjele i poljuljati autoritet nedodirljivih međunarodnih sudišta, koja su isključivo bila instrument političkog i diplomatskog pritiska, piše Večernji list BiH.
Presuda koju je Sud BiH izrekao Nihadu Bojadžiću, nekadašnjem zamjeniku zapovjednika Postrojbe za posebne namjene, koja je bila pod izravnim zapovjedništvom ratnog Predsjedništva i samog Alije Izetbegovića, golemi je doprinos postizanju pravde.
Ubijani svi odreda
Bojadžić je najprije prošle godine pravomoćno osuđen zbog masakra nad hrvatskim civilima i zarobljenicima u selu Trusini kod Konjica na kaznu zatvora od deset godina, a u srpnju i za masovna zlostavljanja i silovanja hrvatskih zarobljenika u logoru Muzej u Jablanici. Za ovaj je zločin izrečena kazna od 10 godina zatvora. Pred Sudom BiH u tijeku je proces protiv nekadašnjeg zapovjednika prozorskog odreda Envera Buze koji je predvodio masakr u Uzdolu kod Rame u kojemu je ubijen 41 Hrvat.
Stanovnici su zatečeni na spavanju, otpora napadu nije ni bilo, a toga dana u 6 sati ujutro začuo se zveket noževa i mačeta, pucnji i detonacije, vika i bezglavo bježanje ljudi. Sve je teklo po muslimansko-bošnjačkom pripremljenom planu, ubijani su svi ljudi na koje su vojnici naišli, a zarobljeni civili su morali praviti živi štit. Tijela ubijenih pronalažena su u spaljenim kućama, uz njih i nedaleko od njih. Ljudi su ubijani puškama, pištoljima, mnogi su dobili metak u zatiljak, neki su izbodeni noževima, kuće su spaljene, crkva i župni ured su teško stradali. Čak su ubijana i djeca koja su pokušala pobjeći iz ovoga mjesta velike nesreće. Iako su hrvatske vlasti za Trusinu, Grabovicu, Uzdol... prijavljivale i nekadašnjeg načelnika Glavnog stožera Armije BiH Sefera Halilovića, protiv njega je postupak vođen u Haagu, ali je amnestiran od progona.
Luđačka košulja
Do sada nije odgovarao ni za jedan od ovih velikih zločina iako je bio zapovjednik u isturenom zapovjednom mjestu. U međuvremenu su podignute i optužnice za ratne zločine u Križančevu Selu te masakr koji su počinile bošnjačke postrojbe. Podignuta je i najveća optužnica za jednoga generala - Atifa Dudakovića u zapadnoj Bosni zbog masovnih zločina nad Srbima i autonomašima. S druge, pak, strane, nakon promjena u Sudu BiH, čak četiri presude posve su narušile koncept udruženog zločinačkog pothvata koji je zamišljen za postaviti Hrvatima kao kolektivnu ludačku košulju. Najprije se to odnosi na slučaj nekadašnjeg zapovjednika II. bojne HVO-a u Mostaru Mile Puljića, a onda i redom oslobađajuće presude, najprije za slučaj Čapljine, a prije toga dvije pravomoćno oslobađajuće presude u predmetu Zdenka Andabaka. •
