Nadležni u BIH već danima uvjeravaju građane kako pšenice ima dovoljno te da ne postoji opasnost od nestašice brašna, međutim građani su skeptični. Mnogi kupuju veće zalihe brašna, zbog strahaa od nestašice, ali i poskupljenja. Pšenice i brašna u Republici Srpskoj ima dovoljno, ne treba praviti zalihe jer to dovodi do nestašice i rasta cijena, kaže predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS-a Saša Trivić. - Robe ima, samo je pitanje kolika će cijena biti – rekao je Trivić. Prema njegovim riječima, probleme prave građani koji kupuju ogromne količine brašna, pa mlinari ne mogu da zadovolje potrebe koliko rade jer ljudi kupuju "nenormalno". - Svako pravljenje zaliha stvara nestašicu na tržištu i dovodi do rasta cijena – istakao je Trivić. On je napomenuo da je tona pšenice na počektu prošle godine koštala 140 eura, da je prije 15 dana taj iznos bio 240 eura, a sada je 350 eura. - Slijedi poskupljenje hljeba u narednih petanestak dana za dvadesetak feninga – istakao je Trivić. A kad cijene rastu u jednom bh. entitetu isto možemo očekivati i u drugom. - Nesporno će doći do rasta cijena različitih proizvoda, prvenstveno plina, nafte i naftnih derivata, električne energije, te prehrambenih proizvoda, posebno onih baziranih na brašnu i slično - kazao je doc. dr. Goran Ćurić, prodekan za nastavu Ekonomskog fakulteta Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru u izjavi za Fenu, naglasivši pritom kako je važno građanima ukazati da nepotrebne kupovine i gomilanja zaliha same po sebi mogu generirati rast cijena i prouzrokovati nestašice na registriranom tržištu, što otvara prostor za špekulativne djelatnosti, rast 'crnog tržišta' i dodatni udar na standard, ionako relativno siromašnog stanovništva u BiH. Cijene osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini posljednjih mjeseci su značajno porasle, što sve više zabrinjava građane koji smatraju da je ekonomska situacija sve teža i neizvjesnija. Zbog nedostatka novca za neke kvalitetnije namirnice još prije pandemije koronavirusa i posljednje krize izazvane agresiijom Rusije na Ukrajinu bili smo apsolutni rekorderi po potrošnji jeftine i prilično zasitne hrane jer svoje apetite uglavnom zadovoljavamo kruhom, raznim drugim pekarskim proizvodima, makaronima… Dok smo mi godišnje jeli 40, građani EU-a bi pojeki čak 85 kilograma mesa po glavi stanovnika. Stanje je sad zasigurno mnogo gore, međutim zvaničnih statistika o trenutnom stanju nema. naime, cijene gotovo svih vrsta mesa u mesnicama i na tržnicama u BiH rastu gotovo svakim danom. Nekada smo jeli najviše piletine, ne iz želje za zdravim životom, već zbog cijene jer je najeftinija. Međutim ni ona više nije jeftina s cijenom od 10 KM po kilogramu za neke je nedostižna. Do poskupljenja mesa došlo je zbog poskupljenja komponenti za stočnu hranu i žitarica, ali i zbog aktualnog sukoba Ukrajine i Rusije. Lazo Šešić, predsjednik Zanatsko-poduzetničke komore RS, koji je i direktor "Mesnice kod Laze" u Banjaluci, kaže da se cijene mesa u mesnicama mijenjaju gotovo svakodnevno, ali da je problem i nabavka. "Zbog cijele situacije koja se trenutno događa u Ukrajini, poremećen je lanac opskrbe tržišta mesa, a to se održava i kod nas", rekao je Šešić, dodajući da cijene rastu i od uvoza. "Kod nas je na domaćem tržištu smanjen stočni fond upravo zbog visokih cijena stočne hrane, kukuruz je slabo rodio, pa su se poljoprivrednici odlučili smanjiti broj grla", pojasnio je Šešić. Kako je istakao, što se tiče cijene mesa, svinjetina sada košta od 8,50 do 11 KM po kilogramu, dok je junetina od 12 do 18 KM, a teletina od 20 do 28 KM. Cijene su slične širom BIH. "Danas sam bila u mesnici, kilogram mljevenog mesa platila sam 15 KM. Ovo je postalo neizdrživo. Došli smo u situaciju da o šniclama više ne možemo niti razmišljati a ne kupovati ih", kaže nam jedna mostarka, njena kolegica dodaje"Neki dan me mamo zove iz Lidla i kaže da kupuje sabi mljeveno meso i da košta 28 kuna te pita hoće li meni kupiti, vše onako ne razmišljajući kažem uzmi 2 kg. Kad sam vidjela koliko je kod nas žao mi je što nisam uzela bar 5 kg. Ovo kod nas nije normalno. Ponukani riječima gospođe na internetu pogledamo katalog Lidla u Njemačkoj, u njemu je trenutno na ponudi mljeveno meso po cijeni od 3.99 eura za kilogram. Gotovo duplo jeftinije nego u našim mesnicama. I trgovci potvrđuju da, kako cijene idu gore, ljudi sve više bježe od roba koje im nisu najpotrebnije. "Neki, takođe, redukuju potrošnju i onih najosnovnijih namirnica. Ako su, na primjer, kupovali četiri litra ulja mjesečno, sad se trude da se uklope u tri, dosta rjeđe kupuju voće i povrće, a posebno meso" kažu trgovci. Sindikalna potrošačka košara za siječanj je iznosila 2.357,04 KM, za veljaču će zasigurno biti i skuplja. s druge strane prosječna plata isplaćena u FBiH u prosincu je iznosila 1.042 KM, za preživjeti mjesec nedostajalo je 1.315,04 KM. Samo za hranu obitelji je trebalo 1.102,03 KM, više od cijele plaće, očigledno u BIH hrana spada u kategoriju luksuza.

Stigle prve trešnje, ali jedna stvar je sve zaprepastila: “Ljudi se žale na cijenu, prodaja ide slabo”