Pandemija koronavirusa već je donijela mnoge promjene u živote ljudi u cijelom svijetu, donoseći nove izazove, uključujući i pažljivije tretiranje zbrinjavanja medicinskog i infektivnog otpada.
Prema informacijama u svim zemljama pogođenim pandemijom, a posebno zemljama s usporenijim ekonomskim rastom i neizgrađenim sustavom zaštite okoliša, predstoji dug put unaprjeđivanja sustava kako bi ljudi bili sigurni i kako bi se zaštitila životna sredina.
Važno je istaknuti kako je Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kao i Radne grupe za upravljanje medicinskim otpadom, koja je pod okriljem Svjetske asocijacije za upravljanje otpadom (ISWA), da se sav otpad koji nastane na "COV" odjelima, smatra infektivnim.
Svijet putem medija i društvenih mreža svakodnevno gleda slike odbačenih maski, rukavica i na ulicama i u prirodi, dok su građani većinom slabo ili nikako informirani o postupanju sa iskorištenom zaštitnom opremom.
Stručnjaci iz raznih oblasti, ali i kompanije ističu važnost odgovornog i sigurnog upravljanja tim materijalom i potrebu da se ono unaprijedi u posebnim uvjetima kakvi su sada, ali i kada prođu izazovi koje je postavio COVID-19. Osim osoblja koje je u kontaktu s medicinskim otpadom i mora biti zaštićeno, postavlja se pitanje sigurnosnog rizika za sakupljače sekundarnih sirovina iz komunalnog otpada i s deponija.
Prema procjenama stručnjaka količina medicinskog otpada je u razvijenim zemljama utrostručena od početka širenja bolesti COVID-19, te se nužno nameće obveza svih institucija, tvrtki i organizacija da jednokratnu zaštitnu opremu predaju na tretman prije odlaganja na deponije.
Također, medicinski stručnjaci i ekolozi upozoravaju kako vlasti moraju raditi na podizanju svijesti o sprečavanju širenja zaraze putem medicinskog otpada, a lokalne zajednice uspostavljati poseban tok zbrinjavanja maski i rukavica putem kolektorskih mjesta za odlaganje upotrebljenih maskih i rukavica, iz kojih bi ovlašteni operateri mogli evakuirati potencijalno opasan otpad.
Upravljanje otpadom u FBiH nadležnost i FBiH i županija
Stručni savjetnik za odnose s javnošću Federalnog ministarstva zdravstva Zlatan Peršić u izjavi Feni podsjeća kako je zbrinjavanje medicinskog otpada u FBiH definirano Zakonom o upravljanju otpadom FBiH i Pravilnikom o upravljanju medicinskim otpadom.
- Upravljanje otpadom regulirano je i županijskim propisima, a poslove u upravljanju otpadom vrše Federalno i županijska ministarstva okoliša te županijska ministarstva zdravstva, s tim da napominjemo kako je za odlaganje medicinskog otpada zadužen i vlasnik medicinskog otpada, odnosno zdravstvena ustanova - naglašava Peršić.
U Kriznom planu pripravnosti i odgovora na pojavu novog koronavirusa u Federaciji BiH je predviđeno i postupanje s medicinskim otpadom, a sukladno propisima o upravljanju opadom.
Peršić također navodi kako s obzirom da otpadom upravljaju same zdravstvene ustanove koje su u obvezi imati plan upravljanja medicinskim otpadom, te kako nemaju obvezu o tome izvještavati resorno ministarstvo, ne raspolažu informacijama o količinama otpada koje su nastale u FBiH u toku pandemije COVID-19.
U UKC RS-a liječeno 80 posto zaraženih, medicinski otpad udvostručen
Magistar ekologije i odgovorna osoba za upravljanje medicinskim otpadom u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske Željko Aleksić izjavio je Feni kako su odmah po prijemu naloga od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite u Vladi RS počele pripreme prije prijema prvog pacijenta zaraženog novim koronavirusom kako bi novonastalu epidemiološku situaciju dočekali spremni.
Određene su lokacije za transportne kontejnere za odlaganje infektivnog otpada u svakoj sobi gdje se nalaze pacijenti kao i transportne kontejnere na izlazu iz izoliranog prostora, gdje se odlaže jednokratna zaštitna oprema, koja se također tretira kao infektivni medicinski otpad.
Određeni su čisti i prljavi putevi transportnih kontejnera, a takođe izrađena je ,,Upusta za postupanje s infektivnim medicinskim otpadom u slučaju sumnje na infekciju novim koronavirusom (SARS-CoV -2).
Aleksić ističe kako je pored svega navedenog održana edukacija medicinskog osoblja i pomoćnih radnika, koji mogu doći ili koji su u kontaktu s dokazano pozitivnim pacijentima.
- Odredili smo dva educirana kružna radnika koji su zaduženi samo za transport otpada sa COVID odjeljenja, kako bi se rizik prenosa infekcije smanjio na što manju moguću mjeru, te kako bi što manji broj ljudi bio uključen u ove poslove. Za ove radnike osigurana je potpuna profesionalna zaštitna oprema (PZO) - navodi Aleksić.
Također naglašava kako su zabranili transport te kategorije otpada kroz unutrašnjost zgrade i liftom, te pomoćne radnice otpad odlažu na mjesta za privremeno odlaganje otpada, a kružni radnici zaduženi za transport tog otpada ručno nose otpad niz stepenice vani, i odvoze ga na prostor za tretman infektivnog medicinskog otpada.
Infektivni otpad se sa COVID odjeljenja odvozio i predavao ovlaštenom operateru dva puta dnevno i to svakim danom, pa i danima vikenda i blagdanima.
Aleksić naglašava kako je u redovnom procesu rada u UKC RS mjesečno producirano oko 6.500 kg infektivnog otpada, a u doba pandemije novim koronavirusom ta količina se udvostručila, te podsjeća kako se u toj ustanovi liječilo 80 posto pacijenata zaraženih koronavirusom iz RS-a.
