Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Ljubav prema poeziji starija od politike

31. svibnja 2016. u 09:00 0 komentara 57 prikaza

Haris Silajdžić, nekadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i ministar vanjskih poslova u vrijeme međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine prije gotovo dva i pol desetljeća, izjavio je kako od zemalja regije očekuje da postanu dio Europske unije te gaje dobre međusobne odnose kako bi se poboljšao život ljudi koji žive u njima.

“Ako se to ne dogodi, izgubit ćemo mlade generacije. Oni mogu naći posao u zapadnoj Europi, ali se to ne treba događati, mladi nam trebaju ovdje”, kazao je Silajdžić u intervjuu za Agenciju Anadolija (AA) odgovarajući na pitanje o njegovim očekivanjima od zemalja zapadnog Balkana, njihovoj budućnosti, perspektivama i međusobnim odnosima.

Govoreći o trenutačnoj situaciji, Silajdžić je rekao kako u regiji još uvijek postoje populizam i nacionalizam koji se koriste kao alatka za skrivanje propusta i nedostataka vlasti da provedu ono za što su zadužene.

“Mnogo je populizma zato što se njime i nacionalizmom najbolje skrivaju nedostaci jedne vlade. Međutim, ljudi traže konkretne stvari. Traže normalan život, zaposlenje, žele da im bude isto kao i u drugim demokratskim društvima”, smatra Silajdžić.

Prisjećajući se 22. svibnja 1992. godine, dana kada je Bosna i Hercegovina postala članica Ujedinjenih naroda, upravo u vrijeme kada je on bio ministar vanjskih poslova BiH, Silajdžić navodi kako se tada naporno radilo na tome da UN prizna BiH.

Istaknuo je kako je to otežalo situaciju agresorima koji su ubijali civile u BiH, ali i uz sve to, dodao je, BiH je postala suverena zemlja.

“Te godine, nažalost, dogodila se agresija u BiH. Tada sam bio ministar vanjskih poslova i moj glavni cilj bio je da BiH postane punopravna članica UN-a, i upravo smo to postigli 22. svibnja 1992. godine. Nažalost, uslijedila je agresija na Bosnu i Hercegovinu, ali sada priznatu članicu UN-a, što je otežalo situaciju agresorima i učinilo da BiH postane suverena zemlja. Sjećam se iznenađenja ljudi koji su to doživljavali. S tom agresijom, s tim planom da se ubijaju civili, da se deportiraju... To nas je sve iznenadilo, bila je to jedna situacija u kojoj ljudi nisu bili mentalno spremni to podnijeti. Živjeli su u miru, odjednom, žive u užasu, to je bio rat protiv civila, tako što je došlo do jedne traume nakon koje se ljudi i dan-danas trude pomiriti s onim što se dogodilo. Mnogo je teško pomiriti se s tim... Naš prosperitet je u velikoj mjeri vezan navikama, običajima, kulturama i mentalitetom, ali ako želimo promjene, morat ćemo promijeniti neke stvari, prije svega, organiziranjem energije mladih ljudi”, kaže Silajdžić dodajući kako se situacija u društvu može popraviti provođenjem prave demokratizacije, tako što će se ljudi sami organizirati i uklopiti u aktualne tokove suvremenog svijeta.

Napredak prema EU i NATO

“Potrebna nam je prava demokratizacija, da se ljudi sami organiziraju i da se potrude popraviti situaciju vodeći se vrijednostima koje smo dostigli kao civilizacija, prije svega, humanim odnosom prema drugačijima i drugima. Mi se, kao nikada do sada, susrećemo s različitostima na svakom koraku, s mnogim ljudima različitih vjera, kultura i običaja. Ovdje je potrebno prihvatiti drugog kao takvog, ne podižući zidove, ni stvarne, ni metaforične, zato što to nije rješenje. Svaki zid je priznanje poraza”, kaže Silajdžić.

On smatra kako je BiH mogla brže napredovati prema euroatlantskim integracijama, potencirajući da glavni prioritet BiH treba biti članstvo u NATO. Kaže kako proces pristupanja BiH EU i NATO traje dulje nego što bi trebao, dodavši kako bi međunarodna zajednica i političke elite u BiH mogli učiniti više na tom planu.

“Mogli smo i brže napredovati, koče nas mnoge stvari. Mislim kako je za BiH prioritet postati punopravna članica NATO-a. Time bismo poslali poruku cijeloj regiji. Ovdje ima populista, projekata koji su još uvijek proizvod loših ideologija, a punopravno članstvo u NATO poslalo bi poruku konačnosti ove pozicije”, smatra Silajdžić i dodaje: “Kada BiH postane članica tih organizacija, a onda i ujedinjene Europe, moći ćemo se posvetiti boljim stvarima, izgradnji društva, ekonomije i tako dalje. To nas još uvijek koči. Mogli smo brže na tom putu. I mi, zajedno s međunarodnom zajednicom, mogli smo napraviti više.” Kada je riječ o odnosu i očekivanjima od ukupnog društvenog razvoja u BiH i zemljama regije, Silajdžić kaže kako je optimist koji svoj optimizam temelji na novoj generaciji za koju smatra da je pametnija i bolja od prethodnih.

“Rekao sam da sam optimist. Ovo je vrijeme nakon velikog potresa, vrijeme sekundarnih, manjih potresa. Dolazi sasvim drugačija generacija, pametnija, bolja, obrazovanija, zato sam optimist. Slabosti će proći. Ostaju ožiljci u dušama onih koji su izgubili svoje najdraže, ali moramo ići dalje. Vjerujem u generacije koje dolaze. Vjerujem da će uraditi sve kako bi se uklopile u Europu. Ne očekujem ništa idealno, to je nemoguće, ali očekujem da svaka od ovih zemalja postane dio Europe te da svaka istodobno njeguje dobre odnose sa svim drugim zemljama zbog poboljšanja životnih uvjeta u svakoj od njih. To je ono što ljudi danas traže. Dosta je bilo praznih priča. U suprotnom, ako se to ne dogodi, izgubit ćemo mlade generacije. Oni mogu naći posao u zapadnoj Europi, ali nam se to ne treba dogoditi. Mladi nam trebaju ovdje”, zaključuje Silajdžić.

Pjesnik od 16. godine

Iako je široj javnosti poznat kao političar koji je obavljao visoke državničke dužnosti u BiH, Haris Silajdžić je i sveučilišni profesor s međunarodnom karijerom, ali i pjesnik. On je ovih dana posjetio Skoplje gdje je promovirao svoju zbirku pjesama “Sarječja”. Nije krio zadovoljstvo zbog velikog zanimanja za promociju svoje zbirke pjesama, uz napomenu kako knjiga govori o vremenu u kojem živimo.

Podsjeća i kako se poezijom bavi čitav svoj život, a politikom, kako je rekao, jedan dio života. Dodaje kako to i nije neobično jer ima mnogo političara koji su bili pjesnici i pisci. “Ako govorimo o politici, mnogo je političara koji su bili pjesnici i pisci. U najboljim vremenima u Španjolskoj, Andaluziji, nije se moglo zamisliti da na čelu bude čovjek koji se u najmanju ruku bar malo ne razumije u poeziju”, kaže Silajdžić.

Dodaje kako se, u usporedbi s politikom, u poeziji osjeća prirodnije, kao i da u njegovoj poeziji najčešće prevladavaju motivi stanja čovjeka, odnosno poezija koja, kako kaže, preispituje vrijednosti suvremenog života.

U Skoplje je došao zahvaljujući ideji svojih prijatelja iz Makedonije koji su željeli da njegova zbirka pjesama bude promovirana i u glavnom gradu te zemlje.

“Poezija je kod mene mnogo starija od bavljenja politikom. Počeo sam pisati sa 16 godina, a kad sam našao malo više vremena, uspio sam sakupiti ono što sam napisao i napravio sam zbirku pjesama”, objašnjava i dodaje kako se zbirka sastoji i od starih i od novijih pjesama te kako je nastala spontano. Na kraju poručuje kako će mu biti iznimno drago ako njegova poezija dotakne dušu onih koji će je čitati. 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.