Visoke temperature zraka podsjećaju nas na ljetne odmore, užitak kupanja i boravka u prirodi, ali i na rizike, među ostalim i one vezane uz trovanje hranom, koje nije rijetko u ljetnim mjesecima, piše Večernji list BiH. Zbog toga je, ističu nutricionisti, osim što treba paziti gdje se i što jede izvan kuće, vrlo važno i pravilno čuvati namirnice.
Mučnina, probavne tegobe...
Simptomi trovanja mogu se javiti nekoliko sati nakon jela ili nakon nekoliko dana, što ovisi o vrsti i količini bakterija (nekima treba više vremena kako bi se umnožile u tijelu domaćina i izazvale bolest, dok neke proizvode otrove već u samoj hrani, pa je i vrijeme nastanka bolesti znatno kraće). Simptomi trovanja hranom su mučnina, povraćanje, proljev, grčevi i druge probavne smetnje, a ti simptomi mogu biti vrlo teški te ostaviti trajne posljedice u organizmu. Prema riječima stručnjaka, jedno od osnovnih pravila je da prilikom kupnje hrane obvezno provjerite datum proizvodnje, odnosno rok trajanja. Ni u kojem slučaju, kažu, ne biste trebali kupovati hranu čija je ambalaža oštećena, zahrđala, udubljena ili napuhana. Važno je provjeriti i uvjete čuvanja hrane te je li ona u trgovini čuvana u skladu s njima (primjerice, jesu li jaja u hladnjaku). Uz navedeno, izdali su i nekoliko preporuka kako pravilno pripremati i čuvati hranu. - Ne koristite hranu kojoj je prošao rok trajanja. Hranu treba pravilno čuvati – trajne namirnice (suhe namirnice) na suhome, a polutrajne i lako kvarljive pokrivene u hladnjaku (na +4 ℃) ili u zamrzivaču (na -18 ℃). Gotova toplinski obrađena hrana ne smije se čuvati na sobnoj temperaturi dulje od dva sata, navode nutricionisti. Prema njihovim riječima, vrlo je važno održavati higijenu posuđa i pribora za rad s hranom, to se posebno odnosi na daske za rezanje mesa. - Prije rada s hranom obvezno operite ruke – one su osnovno sredstvo kojim se opasni mikroorganizmi prenose na hranu. Ruke treba oprati pri radu sa sirovim namirnicama (sirovo meso, riba i jaja te voće i povrće). Odvajajte sirove namirnice od kuhanih. Izbjegavajte njihov izravni kontakt, spremajte ih u posude i pokrivajte te koristite poseban pribor za rad sa sirovim te rad s kuhanim namirnicama (daske za rezanje, noževi). Hranu koja se kuha, peče, prži ili na drugi način toplinski obrađuje, ističu stručnjaci, treba dobro termički obraditi. Ne konzumirajte polusirovu ili sirovu hranu, posebice ne meso. Hranu podgrijavajte samo jedanput i zamrznute namirnice ne odmrzavajte na sobnoj temperaturi, već u hladnjaku, pod mlazom hladne vode ili u mikrovalnoj pećnici. I za kraj, zapamtite kao pravilo: peri ruke, hranu oguli, operi i skuhaj, zaključuju. Visoke temperature zraka mogu loše utjecati i na zdravlje, posebno se to odnosi na osjetljive skupine populacije.
Fizički napor
Zbog velikih vrućina loše se mogu osjećati svi, a posebno loše utječu na kronične bolesnike, starije osobe, malu djecu, a ugroženi su i oni koji mnogo borave ili rade na otvorenom prostoru, poput građevinskih radnika ili poljoprivrednika. Prema riječima dr. Melite Stanić, specijalistice urgentne medicine u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć SŽ-a, ovih dana posebice se trebaju pripaziti kardiovaskularni bolesnici koji moraju redovito uzimati propisanu terapiju ili je korigirati, ne izlaziti od 10 do 16 sati, što vrijedi za sve, ako ne moraju i ne izlagati se pretjeranim fizičkim naporima. - Kronični bolesnici, oni s opstruktivnom bolesti pluća, ovih dana imat će poteškoća sa zdravljem zbog velikih isparavanja vlage, pa očekujemo i njihov povećan broj kod liječnika - istaknula je Stanić za Faktor te navela nekoliko savjeta kojih bi se svi trebali pridržavati. Kako biste se osjećali bolje na suncu, treba izbjegavati nositi crnu odjeću i sintetičke komade. Umjesto toga, najbolje je nositi odjeću od prirodnih vlakana, poput pamuka i lana, i to svijetlih boja koje ne apsorbiraju toliko topline i ne povećavaju tjelesnu temperaturu. Osim ako to nije apsolutno potrebno, ne izlaziti iz kuće, posebno u popodnevnim satima, kada je vrućina najveća. Vrućina i sunčeva svjetlost mogu biti kobna kombinacija za naše zdravlje pa se bolje držati rashlađenih, zatamnjenih prostorija. Izlazak, čak i na nekoliko sati, ima tendenciju da iscrpi iz organizma veliku količinu energije te da se brzo osjećamo letargično i dehidrirano. Kamo god idete, ponesite bocu vode. Najbolje se hidrirati običnom vodom, biljnim čajevima, prirodno cijeđenim sokovima poput limunade, zaključila je dr. Stanić za Faktor.
