Onkološki pacijenti u Federaciji BiH vode bitku na dvjema frontama - prvoj s teškom bolešću, a drugoj, što je još poraznije, sa sustavom u državi, koji ih godinama iscrpljuje. Mnogi su zbog nedostatka citostatika i hormonske terapije mjesecima bez mogućnosti optimalnog liječenja, što se itekako odražava na njegov ishod jer karcinom ne čeka.
Premalo sredstava
U najvećem proračunu do sada u Federaciji BiH ove godine izdvojeno je 70 milijuna KM za Fond solidarnosti, preko kojeg se nabavljaju lijekovi za najteže oboljele pacijente. No, njihove potrebe mnogo su veće. U financijskom planu Zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH, u okviru kojeg djeluje Fond solidarnosti, navedeno je kako je za nabavu citostatika potrebno 106 milijuna KM. Iako su iz Zavoda kazali kako tih 106 milijuna KM nije dovoljno za liječenje pacijenata koji boluju od malignih bolesti, ipak je taj plan Parlament FBiH usvojio. Zbog nedostatka novca formirane su liste čekanja, a u Federaciji je na listi 1312 onkoloških pacijenata koji čekaju na lijek. Za zatvaranje liste čekanja potrebno je oko 200 milijuna KM. Liste čekanja za mnoge su postale liste smrti. Iako su lijekovi za najteže bolesti među najtraženijima u ljekarnama, mnogi pacijenti u BiH i dalje nemaju pristup osnovnim terapijama koje su u susjednim državama dostupne i znatno jeftinije.
Situacija je, kako kažu udruge pacijenata, alarmantna. Pojedini lijekovi nisu uvezeni, neki su izvan liste refundiranih, a dio njih pacijenti su prinuđeni ilegalno nabavljati iz inozemstva kako bi spasili život. U emisiji "Novi dan" na N1 o toj gorućoj temi govorili su Sead Sefić i Alma Stefanišin iz Udruge "Glasaj za život", naglašavajući kako je novi potez Federalnog ministarstva zdravstva donošenje naredbe o listi teških bolesti - samo djelomičan korak koji otvara i nova pitanja o diskriminaciji i nejednakosti. - Nova uredba prvi put jasno prepoznaje indikacije i dijagnoze na osnovi kojih se ostvaruje naknada za teške bolesti. Međutim, to pravo imaju samo zaposlenici državnih i javnih institucija - istaknuo je Sefić, dodajući da su zaposleni u realnom sektoru ponovno isključeni. Kako objašnjava, uredba predviđa jednokratne novčane naknade i određena nematerijalna prava, ali samo za one zaposlene u državnim strukturama. Zaposleni kod privatnika i dalje su prepušteni sami sebi.
Zastarjele liste lijekova
Posebno je poražavajuća činjenica da brojni pacijenti lijekove kupuju u inozemstvu. - Lijekovi koji su potrebni onkološkim pacijentima često se ne nalaze ni u ljekarnama. To su klinički lijekovi koje možete dobiti samo na klinikama, ali kada ih nema, pacijenti su prinuđeni sami nabavljati terapiju - objasnila je Stefanišin. Lijekovi u BiH koštaju više nego u regiji, a problem je u visokom PDV-u i carinskim opterećenjima. - Liste lijekova su zastarjele. Liječimo se lijekovima iz 1984. godine. U praksi zakon kaže da se lista revidira jednom godišnje, ali to se ne radi - upozorila je Stefanišin. Liste se u svijetu revidiraju svaka dva mjeseca, u BiH je lista onkoloških lijekova revidirana posljednji put 2019. Osim što liste lijekova nisu revidirane, od 2019. do danas, nije odobren ni registriran na tržištu ni jedan lijek za onkološke pacijente. U BiH ne mogu doći do lijeka koji je u Europi u upotrebi od 2014., a da ne govorimo o novijim lijekovima koji su se prije deset godina počeli upotrebljavati u zemljama EU-a.
Otvori KEKS Pay
