Novi Plan rasta Europske unije usmjeren prema zemljama zapadnog Balkana nosi povijesnu težinu te ima do sada neslućene potencijale razvoja ekonomije u ovom dijelu Europe, pridonijet će otvaranju velikog broja novih radnih mjesta, kao i podizanju ukupnog životnog standarda u zemljama okružja, a kako bi se počeo primjenjivati što prije, nužno je djelovati koordinirano uz jasno definiranje procesa usvajanja reformi, koje su i preduvjet korištenja sredstava od šest milijardi eura bespovratne pomoći i kredita za ubrzanje socioekonomskog razvoja. Upravo je ovo i ključna tema summita regionalnih lidera koji se sutra održava u Kotoru u Crnoj Gori, i to pod sloganom “Jedna regija, zajednička vizija”.
Dva panela
Radni dio summita donosi dva panela. Prvi se odnosi na sadašnju situaciju i planove za budućnost kada je riječ o novom Planu rasta za zapadni Balkan, dok će drugi u fokusu imati jačanje regionalne suradnje. Na summitu će sudjelovati lideri šest zemalja zapadnog Balkana; predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, premijer Crne Gore Milojko Spajić, premijer Srbije Miloš Vučević, premijer Albanije Edi Rama, premijer Kosova Albin Kurti te predsjednik Vlade Sjeverne Makedonije Talat Džaferi, kao i predstavnici Europske unije: Oliver Várhelyi, povjerenik za susjedsku politiku i proširenje, te SAD-a: James O’Brien, pomoćnik državnog tajnika za europske i euroazijske poslove. Na summitu će biti i visoki dužnosnici Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Svjetske banke (WB), Europske investicijske banke, Energetske zajednice i drugih međunarodnih i regionalnih institucija.
Iz perspektive BiH, koja očekuje da će iz Plana rasta dobiti nešto više od milijardu eura pomoći, iznimno je bitno naglasiti kako isti paket pomoći traži usklađeno djelovanje svih političkih aktera koji čine vlast na razini države, kao i harmonizirane procese među entitetima, ovisno o ustavnoj nadležnosti za provedbu svih potrebnih reformi. Dijalog i kompromis pritom su neizostavni preduvjeti za realizaciju plana reformi koje su nužne kako bi BiH uopće mogla pristupiti ovom vrijednom financijskom mehanizmu o čijim sredstvima ovisi ne samo jačanje BDP-a i općenito poboljšanje ukupne poslovne klime u zemlji već i životni standard svih njezinih žitelja, neovisno o tome žive li u Federaciji, Republici Srpskoj ili Distriktu Brčko. Plan rasta je pružena ruka Europske unije i svojevrsna nagrada za obavljeni posao u prethodnom razdoblju, no kako bi svi u državi osjetili njegove koristi, nužno je nastaviti raditi na reformama u duhu dijaloga te koliko je god moguće izbjeći međusobna sukobljavanja i krize, odnosno staviti postrani eventualne polarizme koji bi mogli naštetiti BiH u ovom iznimno osjetljivom političkom trenutku. Plan rasta, baš kao i europski put BiH u cjelini, minimalni je zajednički nazivnik oko kojega bi se trebali okupiti lideri svih triju naroda.
Niz reformi
Radni tim u Bosni i Hercegovini, kojim predsjeda predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, usuglasio je, podsjećamo, listu reformi s kvalitativnim/kvantitativnim koracima za provođenje Plana rasta za zapadni Balkan. Reforme su istodobno usmjerene na stvaranje uvjeta za osiguranje održive (zelene) energije, digitalnu tranziciju, bolju IT infrastrukturu, uključujući unaprjeđenje kibernetičke sigurnosti.
Novi Plan rasta EU-a za zapadni Balkan ima za cilj omogućiti snažniju ekonomsku integraciju s EU-om i okružjem, stimulirati ekonomski rast i ubrzati socioekonomske reforme. Plan rasta jasno ističe eksplicitnu vezu između reformi i investicija. Za Bosnu i Hercegovinu ukupna financijska sredstva iznose 1,08 milijardi eura, a sa svoje strane pozivamo domaće vlasti da finaliziraju reformsku agendu koja bi zemlji omogućila korištenje ovih fondova. Osim reformi u Planu rasta, Bosna i Hercegovina će također imati priliku iskoristiti prednosti snažnije integracije u jedinstveno europsko tržište, uključujući pridruživanje sustavu jedinstvenog platnog prometa u eurima, čime bi se dramatično smanjile naknade za novčane transakcije i proširili zeleni koridori na granicama s EU-om, omogućujući time brži protok robe preko granica. Sva navedeno u velikoj bi mjeri ojačalo konkurentnost ekonomije u BiH, ali i omogućilo podizanje životnog standarda.•
