Stanovnici Hercegovine uglavnom žive u objektima koji su građeni da podnesu i jače potrese od onog koji je tijekom petka navečer unio nemir u gotovo cijelu regiju te odnio jedan mladi život, piše Večernji list BiH.
Kako graditi kuću
Iako je bila riječ o potresu gotovo jednake jačine onom koji je na samom koncu 2020. godine pogodio Petrinju, šteta nastala tijekom potresa jačine 6,1 s epicentrom u Stocu na objektima u Hercegovini gotovo je beznačajna u odnosu na katastrofu zabilježenu tog kobnog 29. prosinca 2020. godine u Hrvatskoj.
Zvonimir Mikulić, građevinski inženjer iz Ljubuškog, objašnjava zašto je to tako te trebaju li stanovnici Ljubuškog, Gruda, Mostara, Širokog Brijega… strahovati od mogućih posljedica potresa u budućnosti.
- Kuću treba graditi po tehničkim propisima i onda nema problema i straha od većih oštećenja. Ljubuški se računa kao 9. zona potresa po MCS ljestvici. Takav je propis i to je dosta sigurno - ističe Mikulić. Dodaje kako su najbolji, odnosno najsigurniji objekti čije su konstrukcije napravljene od armirano-betonskih zidova, slijede oni objekti koji su zidani opekom te ojačani vertikalnim serklažama od armiranog betona.
- Nešto lošije su konstrukcije zidane opekom bez vertikalnog serklaža od armiranog betona. Najlošije su pak one zidane kamenom s vezivom glinom i vapnom, bez AB ploča. To su naše starinske kuće, a takvih je većina i u Petrinji koja je loše prošla - objašnjava Mikulić.
Naglašava kako objekt po propisu mora podnijeti potres da ne doživi štetu nesrazmjerno potresu, a ne da ostane netaknut. - To bi bilo preskupo - kaže Mikulić. Kada je riječ o vječnom pitanju je li sigurnija nova ili stara gradnja, Mikulić naglašava kako je sva novija gradnja kvalitetnija od prethodne.
- Od šezdesetih godina se stalno popravljamo i stroži su propisi po pitanju gradnje - navodi ovaj Ljubušak. Ističe da je prilikom gradnje objekata prevažno držati se propisa i struke. - Znači, tko se drži propisa i struke, dosta je siguran, iako apsolutno nije nikada. Ovisi i o pojedinostima, ljudi znaju, iz neznanja, biti preslobodni i ne ispoštovati sva pravila i propise prilikom gradnje objekta.
Važno je znati da uglavnom potres preuzimaju vertikalni nosivi elementi (zidovi i stupovi), dok ploče i grede nose korisne i stalne terete (snijeg, strojevi, uskladišteni materijal i sl.). Ljudi to nerijetko ne shvaćaju pa kažu: "Dobra mi je deka."
Međutim, kod potresa je važno što nosi ploču (deku) - zaključio je Mikulić, dodavši da zgradu, kuću, objekt… treba propisno projektirati, propisno izraditi i onda nema bojazni od urušavanja, osim u nekim ekstremnim situacijama. Inače, u odluci o procjeni ugroženosti područja ZHŽ-a od prirodnih i drugih nesreća koju je donijela Vlada ZHŽ-a krajem prošle godine ovom području Bosne i Hercegovine, kada je riječ o prirodnim nepogodama, najviše prijete upravo potresi.
1084 potresa
Kako se navodi u spomenutoj odluci, teritorij Bosne i Hercegovine predstavlja jedan od seizmički najaktivnijih dijelova Balkanskog poluotoka, koji ulazi u sastav sredozemno-transazijskog seizmičkog pojasa, a područje ove županije prostire se u zonama označenim brojevima 6, 7, 8 i 9 stupnjeva MCS ljestvice.
Na seizmološkoj karti BiH izdvojene su zone s maksimalnim intenzitetom potresa i uočava se kako se najveći dio teritorija nalazi u zoni 7., 8. i 9. stupnja seizmičkog intenziteta MCS ljestvice, stoji u spomenutom dokumentu. Podaci su potkrijepljeni potresima koji su u prošlosti zabilježeni na području ovog dijela BiH. Tako je najjači potres u posljednjih pet godina, ako zanemarimo ovaj u Stocu, zabilježen na području Prozor-Rame, i to magnitude 4,7 po Richteru.
Potresi magnitude oko 4 stupnja po Richteru zabilježeni su još i u Blagaju, Širokom Brijegu, Mostaru, Livnu, Tomislavgradu, Čitluku. U BiH ima i nekoliko značajnih regionalnih rasjeda, kao što su bugojanski, višegradski, neretvanski i banjolučki, uz koje se mogu stvarati potresi razorne jačine, a često uzrokuju manja podrhtavanja tla. Tako se, prema podacima seizmografa, u Bosni i Hercegovini godišnje zabilježi oko 1100 ili u prosjeku tri potresa dnevno slabija od tri stupnja po Mercallijevoj ljestvici.
U posljednje 104 godine na području BiH zabilježena su 1084 potresa jača od tri stupnja Richterove ljestvice. Kako se navodi u spomenutom dokumentu odluke, seizmografi tvrde da se u sljedećih 50 godina na teritoriju BiH mogu očekivati potresi maksimalnog intenziteta do sedam stupnjeva Mercallijeve ljestvice, znači s mogućim oštećenjima stambenih i drugih objekata. No, za razdoblje od 100 ili više godina za područje Banje Luke, planine Treskavice te Trebinja i Neuma prognoziraju se razorni potresi s velikim štetama, ali i ljudskim žrtvama.
