Poljoprivredni poticaji trebali bi predstavljati jedan od najvažnijih alata za razvoj domaće proizvodnje hrane, očuvanje ruralnih područja i jačanje konkurentnosti poljoprivrednika. Međutim, u Bosni i Hercegovini godinama se postavlja pitanje jesu li sva sredstva namijenjena poljoprivredi završila u rukama onih kojima su zaista potrebna ili je dio novca iskorišten suprotno svrsi zbog koje je dodijeljen.
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić iznio je nedavno detalje o zloupotrebama poljoprivrednih poticaja u Federaciji BiH, otkrivajući da su kontrole na terenu u pojedinim slučajevima dovele do šokantnih otkrića. Kako je naveo, službenici su tijekom provjera naišli na slučaj u kojem je umjesto poljoprivrednog objekta za koji su tražena poticajna sredstva zatečena vila s bazenom. “Naši službenici koji su otišli na teren zatekli su kuću s bazenom i takav smo izvještaj dobili. To je jedan od primjera” rekao je između ostalom u intervju za Agroklub Hrnjić.
Prema njegovim riječima, zahtjev je bio podnesen za izgradnju objekta za držanje životinja, ali je kontrola pokazala da stanje na terenu ne odgovara prijavljenoj investiciji. “Gdje smo god takvu situaciju zatekli, kao ministar sam poduzeo sve mjere u skladu sa zakonom, ali sam imao pravo i da podnesem kaznenu prijavu federalnom POSKOK-u protiv osoba koji su zlouporabile položaj, odnosno namjeru da ostvare poticajna sredstva. Dalje je do tih organa, gdje su ti predmeti završili stvarno ne mogu komentirati”, kazao je Hrnjić. Ministar tvrdi da su po dolasku nove administracije zatekli više od 400 neriješenih predmeta koji datiraju još iz 2012. godine, prenosi Vecernji.ba. “Naložio sam da se ti predmeti konačno završe. Donijeli smo rješenja o odbijanju, a indikativno je da se samo jedan ili dva korisnika žalio, dok su ostali prihvatili odluku” naveo je Hrnjić za Agroklub. Dodao je da to, prema njegovom mišljenju, ukazuje na mogućnost da su pojedine isplate u prošlosti odobravane na sumnjiv način. Prema riječima ministra, gdje god su utvrđene nepravilnosti, pokrenute su zakonom predviđene procedure. Federalna uprava za inspekcijske poslove u takvim slučajevima donosi rješenja o povratu sredstava, a korisnicima koji su prekršili pravila može biti zabranjeno apliciranje za federalne poticaje u naredne tri godine.
Svake godine na različitim razinama vlasti za poticaje se izdvajaju deseci milijuna konvertibilnih maraka. Sredstva se dodjeljuju za stočarsku proizvodnju, ratarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo, nabavu mehanizacije i druge oblike poljoprivredne proizvodnje. Cilj je povećati domaću proizvodnju i pomoći proizvođačima da opstanu na sve zahtjevnijem tržištu. Ipak, brojni izvještaji revizorskih institucija tijekom godina ukazivali su na nedostatke u sustavu kontrole, evidencije i nadzora nad korištenjem javnog novca. Među najčešće spominjanim problemima nalaze se prijavljivanje većeg broja grla stoke od stvarnog stanja, prikazivanje površina koje se ne obrađuju, korištenje netočnih podataka u zahtjevima za poticaje te prijavljivanje proizvodnje koju je teško provjeriti na terenu. Poljoprivredne udruge godinama traže strože kontrole, veću transparentnost i javnu objavu podataka o korisnicima poticaja. Smatraju da bi takve mjere povećale povjerenje javnosti i smanjile mogućnost nepravilnosti. U vremenu kada BiH bilježi rast uvoza hrane i suočava se s gašenjem brojnih poljoprivrednih gospodarstava, učinkovito korištenje poticaja postaje pitanje od strateškog značaja. Svaka zlouporaba znači manje novca za proizvođače koji doista rade i ulažu u proizvodnju. Zbog toga stručnjaci upozoravaju da borba protiv mogućih zlouporaba ne smije biti povremena aktivnost već trajni proces. Samo transparentan, pravedan i dobro kontroliran sustav može osigurati da javna sredstva ispune svoju svrhu – razvoj domaće poljoprivrede i veću prehrambenu sigurnost Bosne i Hercegovine. •
Otvori KEKS Pay
