Petar Mihić iz Ljubinja već osmu godinu uzgaja slatki pelin (Artemisia annua), biljku koja liječi parazite, uzročnike malarije, ali je vrlo djelotvorna i protiv gljivica, bakterija i virusa pa se sve više koristi i protiv koronavirusa.
Mihić je za sada jedini uzgajivač ove ljekovite biljke u Hercegovini, prenosi Jabuka.tv.
Ovaj vrijedni Hercegovac kaže da su njezina ljekovita svojstva djelomično ispitana i pouzdano se zna da je za malariju dobar lijek, ali sve više narudžbi prima i za liječenje COVID-19.
Protiv malarije, ebole...
Kaže da je i sam čitao na internetu različite polemike o liječenju korone ovom biljkom za koji ne postoji učinkovit tretman, ali da oboljeli uzimaju lijekove koji se koriste protiv malarije ili ebole te antivirusne lijekove.
Slatki pelin Kinezi su koristili i protiv SARS-CoV 2005. godine.
- Jedino što mogu kazati jest da za sada prodaja ide dobro i da mi se još nitko nije žalio na čaj i preparate koje prodajem preko interneta - kaže Mihić za Nezavisne novine.
Na sadnju ove biljke se, kako kaže, odlučio 2012. godine, u vrijeme kada je u Hercegovini počinjala ekspanzija sadnje ljekovitog bilja, smilja, lavande, ali je on želio probati nešto drugo.
Najprije je proučio svojstva i način uzgoja ove biljke, a onda krenuo u eksperimentalnu sadnju zajedno s drugim ljekovitim biljem, da bi danas došao do osam duluma zemlje zasađene slatkim pelinom čiju je berbu prije nekoliko dana završio.
- Sadnju svake godine obavljam u ožujku ili travnju, a berbu u rujnu i za sada sve ide dobro bez ikakvih dodatnih umjetnih sredstava za uzgoj biljke, bez kemijskih tretmana, čista organska proizvodnja - ističe Mihić.
Ulaganja nisu velika
Osim čaja, u paleti svojih proizvoda sada ima i tinkturu i cvjetni prah, a u tijeku je i procedura za proizvodnju kapsula.
Cjelokupan posao oko sadnje, branja, ali i proizvodnje slatkog pelina uspijeva uraditi sam sa svojom obitelji, a kako proizvede vlastito sjeme, ima i stajskoga gnojiva, sadi na svojoj zemlji, ulaganja mu, kako objašnjava, nisu velika.
Ulaže se, međutim, veliki trud jer je potrebno stalno biti u nasadu, uklanjati korove, često navodnjavati biljku jer ona traži dosta vode, ali i branje i kasniji procesi iziskuju dosta truda.
- Prodaja većinom ide u malim količinama, po 100 grama, a ljudi naručuju uglavnom preko interneta, čaj, tinkture i cvjetni prah, gdje tinkture, u biti, predstavljaju tekuće ekstrakte biljaka, pa 20 kapi zamjenjuje šalicu čaja - dodaje Mihić u razgovoru za Nezavisne novine.
Mihić ima zasađene i manje količine nevena, ružmarina i bosiljka od kojih pravi i kreme i ulja za sunčanja, kao i tinkture od samonikloga ljekovitog bilja koje raste u Hercegovini, poput kadulje, hajdučke trave, ive, koprive, kantariona, smilja, konopljike, vriska i drugih biljaka.
BRAVO ! ! !