raspoloženja

Iznenađujuće prednosti tuge i lošeg raspoloženja za svakoga

Fotolia
15.05.2017.
u 18:39

Ljudi su vrsta kojima upravlja čitav spektar osjećaja, od apsolutne depresije do nezamislive sreće. Ipak, današnje društvo ne priznaje negativne osjećaje, već ih pretvara u poremećaje

Normalno je da se čovjek ponekad osjeća loše, da je zabrinut ili nesretna momentalnom životnom situacijom. Iako su tuga i loše raspoloženje oduvijek bili dio ljudskog iskustva, danas živimo u društvu koje u potpunosti ignorira ili obezvrjeđuje negativne osjećaje.

Kratkotrajna loša raspoloženja se u današnjem društvu tretiraju kao razni poremećaji koji se trebaju liječiti. Marketing i uporna propaganda industrija koje zarađuju na raznim oblicima samopomoći ljudima stalno serviraju teoriju da svi trebamo biti sretni. Putem takve propagande ljudi se osjećaju da stalno moraju biti dobre volje, nasmiješeni i sretni. Ali to nije moguće i loše raspoloženje je bilo i uvijek će biti jedan od normalnih ljudskih osjećaja, piše 24sata.hr. 

Unatoč industriji sreće i bogatstvu kakvog nikad nije bilo, sreća i zadovoljstvo životom se u Zapadnom društvu nije povećalo već desetljećima.

Kratka povijest tuge

U ranijim povijesnim razdobljima blaga disforija (nezadovoljstvo, depresija, tjeskoba ili uzrujanost) je smatrana normalnom svakodnevnom stvari koju svi ljudi ponekad prolaze. Uz to, najveći ljudski uspjesi su vezani za prevladavanje, buđenje ili njegovanje negativnih osjećaja. 

U antičkoj Grčkoj mnogi veliki pisci su pisali drame (grčke tragedije) kojima su publici približavali činjenicu da nitko ne može biti savršeno sretan i da je sudbina nepredvidljiva, da nosi i dobro i loše. Shakespeareove tragedije su klasici jer su bile odjek te teme.

Antički filozofi su također u svojim djelima opisivali savršen sklad ljudskog života kroz prihvaćanje dobrih i loših osjećaja. Čak i hedonistički Epikur prepoznao da u životu treba vježbati mudre izbore, suzdržanost, samokontrolu i prihvaćanje neizbježnih nesreća.

Koja je poanta tuge?

Psiholozi koji se bave proučavanje evolucije ljudskog ponašanja smatraju da svaki osjećaj ima svoju korist, pa tako i negativni osjećaji - oni nas upozoravaju da nešto oko nas nije u redu i da na to moramo "odgovoriti".

Zapravo, u spektru ljudskih osjećaja, postoji puno više negativnih osjećaja nego pozitivnih, kao što su strah, sram, nelagoda, stres, tjeskoba, tuga ili depresija. Negativni osjećaji nam pomažu da prepoznamo, izbjegnemo ili prebrodimo opasne situacije.

Teška i dugotrajna depresija se treba liječiti, ali blago nezadovoljstvo ili tuga zbog nečeg, koji ne traju duže od par dana su normalni ljudski osjećaji, takozvana privremena loša raspoloženja. Ovakva raspoloženja imaju svoju svrhu, a to je da nam pomažu da prevladamo svakodnevne izazove i teške situacije.
Tuga može osvijestiti empatiju kod ljudi, suosjećanje te moralnu i estetsku senzibilnost. A uz to, blagi oblici tuge, tjeskobe ili nemira pozitivno utječu na fokusiranost te povezivanje informacija. 

Psihološke prednosti tuge

Sve je više dokaza da negativna raspoloženja, kao tuga, imaju psihološke prednosti. 

kako bi provjerili tu tezu, istraživači su na napravili istraživanje u kojem su manipulirali ljudskim raspoloženjem tako da bi im prikazivali tužne ili sretne filmove i nakon gledanja mjerili promjene u raznim kognitivnim i biheviorističkim aktivnostima.

Osjećaj tuge ili loše raspoloženje je potaknulo mnoge prednosti kod ispitanika:

Bolje pamćenje: Pokazalo se da loše vrijeme, koje općenito loše utječe na ljudsko raspoloženje, je zapravo pomoglo ljudima da bolje pamte detalje tog dana
Točnije procjene: Blago loše raspoloženje smanjuje ljudske predrasude kod stvaranja prvog dojma. Na primjer, suci koji su bili blago loše volje su puno više pažnje posvećivali detaljima koji su im prezentirani te donosili točnije i pouzdanije zaključke. Otkrili su da loša raspoloženja također smanjuju lakovjernost i povećavaju skepticizam prilikom ocjenjivanja urbanih mitova i glasina, pa čak i poboljšavaju sposobnost ljudi da preciznije otkriju prijevaru. 
Motivaciju: Dokazano je da ispitanici u više različitih istraživanja koji su bili lošeg raspoloženja su se više i dulje trudili riješiti zadane probleme
Povećana pravednost: Ljudi koji su bili u blago lošem raspoloženju su posvećivali više pažnje socijalnim normama i očekivanjima, a druge su tretirali poštenije i s više poštovanja

Bez obzira na postojeći kult sreće, nije uvijek poželjno biti nasmijan niti dobre volje. postoje mnoge situacije gdje je potrebno prilagoditi ponašanje vanjskim utjecajima i ljudi se moraju što bolje prilagođavati vanjskim utjecajima.

Ovi rezultati pokazuju da nepopustljiva i stalna potjera za srećom kod ljudi često donese potpuno suprotne rezultate. Uravnoteženost osjećaja i nošenje sa svim osjećajima, pozitivnim i negativnim, je balans koji bi trebali održavati, piše portal sciencealert.com

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?