Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Iz Australije se doselila u Zagreb i nije požalila, ali jedno primjećuje: Ljudi napuštaju Hrvatsku iako imaju dobre plaće

Središnji državni Ured za Hrvate izvan RH olakšava povratak iseljenika i njihovih potomaka
20. srpnja 2022. u 17:38 0 komentara 419 prikaza
Pogledajte galeriju 1/3

Po očevoj strani Hrvatica, po majci Australka, dr. sc. Natasha Kathleen Ružić doselila se s djecom 2014. iz Australije u Zagreb i nije požalila. Da će jednom doći ovdje živjeti, maštala je od prvog posjeta Hrvatskoj. Danas je viša stručna savjetnica u Institutu za migracije i narodnosti i radi na istraživanjima migracija, dijaspore i kulturnog identiteta, a i vanjska je suradnica na Odsjeku za komunikologiju Fakulteta hrvatskih studija. Kathleen Ružić samo je jedan primjer povratnika potomaka iseljenika. Jedan je od ciljeva migracijske politike na kojoj radi MUP i povratak iseljenika i njihovih potomaka, a Središnji ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske njihov povratak nastoji potaknuti Nacionalnim planom razvoja odnosa s Hrvatima izvan Hrvatske koji bi Vlada trebala usvojiti sljedeći tjedan. I prije pandemije bio je zamjetan porast dolazaka potomaka iseljenika, najčešće treće i četvrte generacije iz Južne Amerike, SAD-a, Australije, od kojih je većina njih dolazila na tečaj učenja hrvatskog jezika.

Žele doći iz Južne Amerike 

Precizni podaci o broju iseljenika i potomaka iseljenika u Hrvatskoj bit će poznati nakon izrade Registra stanovništva. Početkom godine za Večernji list ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti Marina Perić Kaselj kazala je da prema novim istraživanjima na kojima je radila postoji velik interes za doseljavanje u Hrvatsku treće i četvrte generacije potomaka iseljenika, osobito iz Južne Amerike i Australije. No, problem je što uglavnom ne govore hrvatski jezik, a neki govore španjolski, ne i engleski, i nužna im je veća pomoć državne administracije kod dolaska i ostanka u Hrvatskoj. Natasha Kathleen Ružić s početka priče bavi se i učenjem hrvatskog jezika putem računalnih programa za hrvatske poduzetnike povratnike i predsjednica je udruge Domovinska i iseljenička zajednica. Na pitanje što bi sve trebalo poboljšati u odnosu prema povratnicima ističe: 

– Hrvatski bodovni sustav za upis u srednju školu ne uzima u obzir djecu migranata koja nemaju petice iz hrvatskog jezika, što izaziva stres kod djece i potencijalno im uništava šanse da pohađaju gimnaziju, a poslije i fakultete. Znam obitelji koje su se zbog navedenog vratile u Australiju. Razumijem taj problem jer imam dvojicu sinova od 16 i 14 godina. Nadam se da ćemo o tome otvoriti raspravu s Ministarstvom obrazovanja. Također, mnogi iz dijaspore htjeli bi ostati u Hrvatskoj, osobito oni iz Južne Amerike, samo kada bi mogli pronaći posao. Često nisu sigurni kako to ovdje mogu napraviti te ne znaju je li njihov zanat ili profesija potrebna. Kao društvo dijaspori moramo ponuditi online bazu podataka o mogućnostima zapošljavanja, potrebnim zanimanjima i potpori pri zapošljavanju, ali višejezičnu i usmjerenu na dijasporu. Tako električar u Australiji može vidjeti da u Zadru postoji poslodavac koji je spreman zaposliti iseljene Hrvate i može se prijaviti za posao. Primijetila sam ovdje i neprofesionalan pristup poslu. Poznajem ljude koji su napustili Hrvatsku iako su imali posao s dobrom plaćom. Imam sreću da radim s dobrim ljudima i zadovoljna sam svojom odlukom da se doselim u Hrvatsku. Zakoni koji se vrlo često mijenjaju te su podložni različitim interpretacijama odbijaju potencijalne ulagače. Uspješni smo u turizmu, medicinskom turizmu i fokusirali smo se na veliki biznis, ali moramo se potruditi biti dostupni i šire kako bismo pomogli samcima i obiteljima koje žele živjeti u Hrvatskoj – govori Ružić, koja je i ravnateljica Učilišta Adscensio, koje nudi lokalne programe i online tečajeve za učenje hrvatskog jezika za govornike engleskog jezika. 

Hoće li se Nacionalnim planom razvoja odnosa s Hrvatima izvan RH olakšati povratak iseljenika i njihovih potomaka? 

– Definitivno smo krenuli u tom smjeru, provjera znanja hrvatskog jezika od 1. siječnja 2020. nije dio postupka stjecanja hrvatskog državljanstva pripadnicima hrvatskog iseljeništva, a i ostali uvjeti su liberalizirani – izostavljeno je generacijsko ograničenje u ravnoj liniji do 3. stupnja srodstva. Od siječnja 2021. olakšani su i uvjeti za reguliranje boravka povratnicima iz iseljeništva bez hrvatskog državljanstva, članovima njihovih obitelji, a koji dolaze iz trećih zemalja – odgovaraju iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH preko glasnogovornice Marije Pušić. 

Priprema dolaska 

Svjesni su da su izazov preseljenja, preseljenja obitelji, integracije u novi jezični, obrazovni, porezni i gospodarski sustav goleme promjene koje moraju biti dobro pripremljene i oslanjaju se na pomoć veleposlanstva i konzulate. Sve što se može pripremiti prije povratka iseljenika ili potomaka iseljenika treba se odraditi dok je osoba još u iseljeništvu, od stjecanja statusnih prava, ishođenja dokumentacije, upisa u škole, vrtiće, studije... Iseljenicima i potomcima nude besplatne e-tečajeve hrvatskog jezika i one tradicionalne sveučilišne tečajeve, pružaju im podršku na engleskom i španjolskom jeziku. Zamijetili su povećan broj kontinuiranog doseljavanja iz Južne Amerike.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.