Ogroman ekonomski potencijal BiH proteklih godina guše problemi na drugim poljima, a iako su nam prognoze svjetskih organizacija bile sklone, mi smo svojim djelovanjem u ovoj zemlji uspjeli suzbiti i potencijal o kojem se govori, kao i sniziti ocjene koje smo mogli dobiti. Mnoge oči sada su uprte u nove političke vlasti i postoji nada da ćemo se iščupati iz kaljuže te krenuti nekom uzlaznom putanjom, piše Večernji list.
Odrediti razvojne planove
O tom sveobuhvatnom ekonomskom rastu ove zemlje nedavno smo razgovarali s Ejubom Kučukom, poduzetnikom i marketinškim stručnjakom, koji je izveo mini revoluciju pokrećući grupu "Glas malih biznisa" čiji se glas čuo i izvan ove zemlje. - Nevjerojatan je naš potencijal u svim mogućim oblastima, pogotovo u svijetu koji će sve više imati problema s demografskim, energetskim, poljoprivrednim resursima. Ako država ništa neće uraditi, onda se biznisi moraju udružiti i odrediti razvojne planove na osnovi kojih bi iskoristili sve prednosti ekonomije dijeljenja - istaknuo je u razgovoru za Večernji list. Dao je i sedam savjeta kako bi se bh. ekonomija mogla dalje razvijati i što bi se tim povodom trebalo urediti. Kao prvi prijedlog navodi da je važno objediniti nabavu za više desetaka, stotina ili tisuća malih biznisa te time smanjiti troškove. Nakon toga predlaže da se objedini prodaja komplementarnih proizvoda. Također je pozivao da se objedine i podijele troškovi digitalne transformacije, prodaje, oglašavanja. Kada je u pitanju objedinjavanje turističke ponude, Kučuk poziva da se bolje rasporede potencijali i investicije te oglašavanje za privlačenje željenih turista. Proteklih godina spominjemo važnost proizvodnje hrane za osobne potrebe, a Kučuk ističe koliko bi važno bilo to podići na još višu razinu jer prostora ima. - Pokrenuti samoodrživu proizvodnju hrane među prvima u Europi i postati centar izvrsnosti u toj oblasti - istaknuo je. Proteklih godina drvna industrija jedna je od najagilnijih, međutim, loša strategija očito je guši. - Drvnu industriju bolje urediti i izvući maksimum iz svakog komada drva umjesto da izvozimo oblovinu - naglašava poduzetnik. Godinama se ističe kako BiH ima snažan energetski potencijal, ali se priča o tome smirila umjesto da se još snažnije aktualizirala sada kada cijeli svijet visi o koncu zbog rata u Ukrajini, a koji je počela energetska sila Rusija. Kučuk poziva da se energetski iskoriste svi potencijali i da se ovlada regionalnim tržištem, odnosno da se krene i razmišljati i raditi izvan trenutačnih bh. granica. - I još je bezbroj primjera. BiH može mnogo toga, potrebno nam je samo malo više vjerovati u to i da jedni drugima pomognemo u ostvarenju ciljeva - kazao nam je sugovornik. I u nedavnom intervjuu kazao je kako je mnogo polja u kojima ova zemlja može napredovati.
Stimulirati povećanje plaća
- Valjda zbog političkog zastoja i udaljenosti od članstva u EU, često zaboravimo da smo ipak europska zemlja, bogata plodnom zemljom, sirovinama, rudama, vodom, energetskim i turističkim potencijalima. Naša je prilika ogromna, poduzetnici su jako sposobni, ali zakoni su jako loši pa ne stimuliraju ulaganje, dodatno zapošljavanje, povećanje plaća, zaštitu domaće proizvodnje. Uknjiženje u zemljišne knjige, dozvole i gradnja traju godinama, parafiskalni nameti su ogromni, porezi i doprinosi rastu, ekonomija se ne brani niti se planira. Sve to utjecalo je na zastoj u razvoju i neispunjavanje potencijala koji imamo. Još to nije gotova priča jer se svijet i dalje prestrojava, geopolitički i poslovno, ali moramo svi zajedno jako brzo reagirati. Elektrifikacija autoindustrije dovest će do velikih promjena - napori u smanjenju zagađenosti, obnovljivi izvori energije, prirodni potencijali, održivi rast, održiva ekonomija, zdrave turističke destinacije, digitalni razvoj... Bezbroj je polja u kojima možemo napredovati, ponuditi ih svijetu i pronaći priliku za ekonomsku slobodu - kazao je, među ostalim, za Večernjak. Već se dugo priča o tome da BiH nema vremena za čekanje i činjenica je da je tako. Jer svaki novi dan koji prolazi bez reformi rezultira daljnjim osiromašivanjem stanovništva, nedostatkom radne snage zbog iseljavanja i drugim problemima.
