Iako češće stječu diplome u visokom obrazovanju, žene u BiH i dalje teško dolaze do rukovodećih pozicija. Istraživanje Fondacije “Friedrich Ebert” pokazuje kako se na visokoškolske ustanove upiše 59 studentica i 41 posto studenata. Ovi podaci govore i kako u istom postotku završavaju fakultete. Također, omjer magistrantica u odnosu na magistrante ide u korist žena, piše Večernji list BiH.
Od onih koji steknu magisterij, u BiH je 62% žena i 38% muškaraca. Velik postotak žene bilježe i među doktorima znanosti, gdje su zastupljene s čak 45 posto.
Dugo čekaju na posao
Unatoč svemu navedenom, na rukovodećim pozicijama u BiH imamo 39% žena i 61% muškaraca, dok u upravljačkim strukturama poduzeća radi tek oko 16% žena. Na ovim pozicijama uglavnom su muškarci, i to u 84% posto slučajeva, pokazuju podaci Fondacije “Friedrich Ebert”.
“Prema podacima Agencije za statistiku vezanim za radnu snagu u BiH, stopa aktivnosti žena je bila 31,4%, a muškaraca 53,2%. Stopa zaposlenosti žena bila je 25%, muškaraca 44%; a stopa nezaposlenosti žena bila 20,3%, a muškaraca 17,2%”, navode iz Fondacije “Friedrich Ebert”. Dodaju kako se žene u BiH suočavaju s višestrukim preprekama na tržištu rada.
Dulje čekaju na prvi posao, imaju dugotrajne prekide u radnom stažu zbog rodiljskog dopusta ili njege starijih i bolesnih članova obitelji, smanjena im je prilika za ponovno uključivanje na tržište rada zbog zrelije dobi i sl. Od žena se očekuje da se bave manje zahtjevnim poslovima, da lakše prihvaćaju raditi na pola radnog vremena i da biraju zanimanja koja se smatraju tipično ženskim, a koja su po pravilu manje plaćena. Alarmantan je podatak da su dvije trećine neaktivnih osoba na bh. tržištu rada radno sposobne žene.
U usporedbi s državama u regiji, BiH ima najmanju razinu sudjelovanja žena na tržištu rada. Veliki broj žena angažiran je prema ugovoru o radu na određeno vrijeme, nepuno radno vrijeme ili su isključene s formalnog tržišta rada, tako da rade u “sivoj ekonomiji”. One koje su ostvarile radni odnos su, za razliku od muškaraca, dominantnije zastupljene u sektorima kao što su zdravstvena njega, obrazovanje, uslužne djelatnosti, tekstilna industrija, trgovina, poljoprivreda, kao i u neformalnom sektoru. Tako podaci Fondacije pokazuju da su žene najzastupljenije u predškolskim ustanovama. Čak 99 posto zaposlenih u predškolskim ustanovama čine žene.
Dominaciju drže i u osnovnom obrazovanju, gdje je 73 posto žena, zatim u djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite (farmacija, stomatologija, medicina). Od ukupnog broja radnih mjesta u ovoj struci - na 71 posto su žene.
U srednjim školama žene su zastupljene na 63 posto radnih mjesta, dok su na fakultetima češći zaposlenici muškarci. Od ukupnog broja zaposlenih na visokoškolskim ustanovama žene zauzimaju 45 posto.
Stopa zaposlenosti
Značajna zastupljenost žena bilježi se i u financijskim djelatnostima i djelatnosti osiguranja, poslovima gdje su zastupljeni umjetnost, zabava i rekreacija, društvenim znanostima i novinarstvu, administraciji i pravu te državnoj službi. Zanimljivo je spomenuti da muškarci prednjače u oblasti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Prema podacima Fondacije, žene su jako malo zastupljene u poslovima iz strojarstva i elektrotehnike, kao i građevinarstva. Niska stopa zaposlenosti žena bilježi se i u prerađivačkoj industriji, kao i u poslovima administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti te poslovima iz oblasti informacije i komunikacije. Zanimljivo je spomenuti i da, unatoč Zakonu o ravnopravnosti spolova BiH, postoje vidljive rodne razlike u satnici u korist muškaraca u svim starosnim skupinama, razinama obrazovanja, zanimanjima i industrijama. Razlike u satnici procjenjuju se na 9% na štetu žena.•
