Programom rada Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti za ovu godinu predviđena je izrada informacije pod nazivom "Analiza stupnja inkluzivnosti osnovnog obrazovanja u FBiH", piše Večernji list BiH. To je nastavak aktivnosti u cilju unapređenja stanja u FBiH u pogledu uključenosti i ravnopravnog sudjelovanja u obrazovnom procesu sve djece, a posebna pozornost posvećuje se poboljšanju uvjeta i mogućnosti za obrazovanje osoba s posebnim potrebama. Prema informacijama prikupljenim od županijskih ministarstava obrazovanja, a koje su usvojile posebne pravilnike kojima se bliže uređuje obrazovanje učenika s posebnim potrebama u redovitim osnovnim školama, samo njih sedam ih je usvojilo. To su USŽ, PŽ, BPŽ, SBŽ, HNŽ, ZHŽ i HBŽ.
Pohađanje nastave
Iako sva županijska ministarstva nisu dostavila podatke, ipak je načinjena analiza broja učenika s posebnim potrebama u redovitom osnovnom obrazovanju u FBiH. Tako je, prema podacima, u USŽ 625 djece s posebnim potrebama koja se obrazuju. U PŽ je 51 učenik s posebnim potrebama u redovitim osnovnim školama. Kada je u pitanju Tuzlanska županija, riječ je o ukupno 306 djece. U ZDŽ, od 379 učenika, njih 165 je s odlukom o kategorizaciji i razvrstavanju, dok je 214 učenika evidentirano kao djeca s teškoćama u razvoju na osnovi medicinske dokumentacije. Prema podacima, u BPŽ je 111 djece s teškoćama u razvoju, 130 je djece povratnika, a djece bez jednog ili oba roditelja 49. U HNŽ 166 djece s poteškoćama u razvoju pohađa redovitu nastavu u osnovnim školama, dok je u ZHŽ broj djece s poteškoćama u razvoju uključene u redovitu nastavu 30, a 22 djece s teškoćama u razvoju je uključeno u posebne odjele u sastavu redovitih škola, ali s obzirom da inkluzija podrazumijeva uključivanje djece s teškoćama u razvoju u redovitu nastavu, relevantan je samo prvi podatak o broju djece uključene u redovitu nastavu. U SBŽ 503 djece s teškoćama u razvoju pohađa osnovnu školu. Podaci o broju djece s posebnim potrebama uključene u redovitu nastavu u osnovnim školama u SŽ-u otkrivaju kako od 1953 učenika, koji su evidentirani kao učenici s teškoćama u razvoju, njih 769 ima dokumentaciju o teškoći koju imaju, dok su ostale prepoznale stručne službe škole.
Brojne prepreke
Kada je u pitanju HBŽ, Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa ove županije nije dostavilo tražene podatke o broju djece s posebnim potrebama uključene u redovitu nastavu. Što se, pak, tiče ostalih čimbenika koji utječu na indeks inkluzivnosti u osnovnom obrazovanju u FBiH, a riječ je o prilagođenim ulazima u školske zgrade i tzv. arhitektonskim barijerama unutar školskih objekata, i ovi podaci se razliku od županije do županije.
Tako je u USŽ u 82% škola prilagođen ulaz i pristup zgradi, dok u Posavskoj županiji to, uglavnom, nije učinjeno. U TŽ većina škola ima prilagođene ulaze, a u Zeničko-dobojskoj samo određen broj škola. U BPŽ sve škole imaju prilagođene ulaze, a u SBŽ samo određen broj škola. Ni u HNŽ-u većina škola nema prilagođen ulaz, dok u ZHŽ škole imaju prilagođene ulaze. U Sarajevskoj županiji 26 posto škola ima prilagođene ulaze. S druge strane, u većini škola u županijama arhitektonske barijere još uvijek nisu otklonjene, a u rad škola u svim županijama uključeni su roditelji bolesne djece. Podaci iz dokumenta, u čijem smo posjedu, otkrivaju kako se u županijama još uvijek nedovoljno čini kako bi se olakšao pristup djeci s poteškoćama u razvoju i u školskim zgradama i izvan njih.
