Ured Vlade Zapadnohercegovačke županije za europske integracije već godinama aktivno gradi mostove između lokalne zajednice i europskih procesa, ne samo kroz administrativne mehanizme već sve više i kroz kulturu, umjetnost i međusektorsku suradnju. Jedan od takvih primjera je partnerstvo s Mediteran Film Festivalom u Širokom Brijegu, koje prerasta u platformu za širu društvenu razmjenu, kulturnu diplomaciju i održivi razvoj. O važnosti ove suradnje, ulozi kulture u procesu europskih integracija i viziji razvoja regije kroz kulturne projekte, razgovarali smo s Ivanom Juriljem, ravnateljem Ureda za europske integracije ZHŽ-a.
Večernji list: Ured Vlade Zapadnohercegovačke županije za europske integracije često se percipira kao most između lokalne zajednice i europskih politika. Koliko partnerstvo s Mediteran Film Festivalom, kao i drugim festivalima u Zapadnohercegovačkoj županiji, pomaže da se taj most ne gradi samo na razini administracije nego i kroz kulturu, umjetnost i zajedničke projekte?
- To je upravo ono čemu težimo, da most koji gradimo između lokalne zajednice i europskih politika ne bude samo tehnički ili administrativni, nego živi, uključiv i sadržajan, i da se gradi kroz ljude, ideje i projekte koji imaju stvaran utjecaj na zajednicu.
Partnerstvo s Mediteran Film Festivalom i drugim kulturnim manifestacijama u Zapadnohercegovačkoj županiji za nas ima stratešku vrijednost. Kroz takve suradnje europske integracije dobivaju ljudsko lice, one se više ne doživljavaju kao apstraktni proces "negdje tamo u Bruxellesu", već kao konkretan, lokalni doživljaj Europe kroz projekte, film, umjetnost, dijalog i otvorenost.
Festivali su prirodna mjesta susreta, oni povezuju publiku, autore, institucije, sektor obrazovanja, civilno društvo i međunarodne partnere. Upravo tu prepoznajemo prostor za djelovanje, da kao Ured podržimo, povežemo i pomognemo u razvoju projekata koji imaju europski potencijal, ali i snažnu lokalnu ukorijenjenost.
Ono što nas posebno veseli je da se kroz ovakva partnerstva širi svijest o europskim mogućnostima, da se mladi potiču na uključivanje, da se razvijaju nove ideje i da kulturni sektor sve više prepoznaje sebe kao dio europskog integracijskog procesa.
Večernji list: Prošlogodišnji program uključivao je gostovanja renomiranih umjetnika i predavača. Može li se reći da je upravo ta interakcija između lokalne i međunarodne scene ključna za otvaranje ZHŽ-a prema europskom kulturnom prostoru?
- Apsolutno, upravo je ta živa interakcija između lokalnih dionika i međunarodnih gostiju jedan od najvažnijih elemenata otvaranja Zapadnohercegovačke županije prema europskom kulturnom prostoru. Kada renomirani umjetnici, predavači i stručnjaci iz različitih zemalja dođu ovdje, ne dolaze samo prenijeti znanje ili iskustvo, oni dolaze ući u dijalog s lokalnom zajednicom, upoznati našu kulturnu scenu i, u nekim slučajevima, postati njezin dio.
Ta razmjena ideja, pristupa i perspektiva ono je što osvježava i osnažuje lokalnu kulturnu dinamiku, ali i pozicionira našu regiju na europskoj kulturnoj karti. Jer, kad stvaramo prostore u kojima se lokalno i međunarodno susreću, poput festivala, radionica, panel-rasprava, tada gradimo mostove koji nadilaze granice i upravo je to bit europskog kulturnog prostora.
Za Ured za europske integracije ovo nije samo kulturno pitanje nego i strateško sredstvo povezivanja s europskim vrijednostima i praksama. Vjerujemo da kultura može i mora biti predvodnik u tom procesu jer otvara vrata, ruši barijere i gradi povjerenje.
Zato ćemo i dalje snažno podržavati inicijative koje omogućuju ovu vrstu interkulturnog dijaloga i suradnje jer smatramo da je upravo to najautentičniji način na koji se jedna regija može otvarati i razvijati u europskom duhu, ne imitirajući, nego surađujući i doprinoseći vlastitim sadržajem.
Večernji list: Forum o održivom turizmu planiran u okviru festivala povezuje teme koje često ostaju odvojene - kulturu i razvojne strategije. Smatrate li da bi upravo kultura mogla biti katalizator održivog turizma u Hercegovini?
- Apsolutno, vjerujemo da kultura ne samo da može nego i mora biti katalizator održivog turizma u Hercegovini.
Nažalost, kultura i razvojne strategije često se promatraju kao dva odvojena svijeta, ali upravo njihovo povezivanje otvara prostor za dugoročne, održive modele razvoja.
Upravo zbog toga ovogodišnji Forum za održivi turizam, koji organiziramo u okviru projekta "RomansWineDanube", nosi naziv "Kultura kao inspiracija za turizam". Na forumu ćemo predstaviti akcijski plan održivog turizma Zapadnohercegovačke županije, koji, među ostalim, naglašava važnost kulturnih resursa i tradicije.
Zapadnohercegovačka županija, kao i cijela Hercegovina, ima ogroman kulturni potencijal, od materijalne i nematerijalne baštine do suvremene umjetničke produkcije. No taj potencijal neće sam od sebe postati turistički resurs. Potrebna je promišljena strategija koja kulturu stavlja u središte razvoja, ne kao dekoraciju, nego kao nositelj identiteta, autentičnosti i kvalitete doživljaja.
Kultura ima sposobnost dodati vrijednost turizmu, čini ga smislenijim, sadržajnijim, povezanijim s lokalnom zajednicom. Posjetitelji danas sve više traže autentična iskustva, a ne samo atrakcije. U tom smislu, kulturni programi, festivali, lokalne priče i kreativne industrije mogu biti ključni elementi turističke ponude koja poštuje prostor, zajednicu i okoliš.
Forum u okviru festivala vidimo kao važnu priliku da se dionici iz različitih sektora, kulture, turizma, javne uprave i obrazovanja, okupe i zajednički razmišljaju o novim modelima suradnje, a uloga Ureda za europske integracije tu je poveznička, želimo potaknuti takva partnerstva i pomoći u stvaranju projekata koji povezuju kulturni sadržaj s razvojnim ciljevima, uključujući i korištenje europskih fondova.
Hercegovina ne treba masovni turizam, treba pametni, održivi turizam, u kojem kultura ima središnje mjesto. I vjerujemo da upravo kroz ovakve inicijative možemo doći do tog cilja.
Večernji list: U kojoj mjeri kulturne manifestacije poput Mediteran Film Festivala mogu doprinijeti kreiranju nove razvojne paradigme Zapadnohercegovačke županije, u kojoj turizam nije samo sezonski ili gastronomski već i kulturno-umjetnički orijentiran?
- Kulturne manifestacije mogu igrati ključnu ulogu u oblikovanju nove razvojne paradigme Zapadnohercegovačke županije i Hercegovine u cjelini, one koja se temelji na održivosti, sadržaju i identitetu, a ne isključivo na sezonalnosti ili tradicionalnim oblicima turizma.
Turizam koji se oslanja samo na gastronomiju ili prirodne ljepote često ostaje ograničen u vremenu i prostorno, najviše se osjeti u ljetnim mjesecima i u poznatim točkama. S druge strane, kulturno-umjetnički turizam ima dugoročni potencijal, on stvara razloge za dolazak tijekom cijele godine, privlači raznoliku publiku i izgrađuje prepoznatljivost regije na temelju njezine kreativnosti, autentičnosti i suvremenog izraza, a nadopunjuje se s drugim turističkim sadržajima.
Mediteran Film Festival već sada pokazuje kako kulturni sadržaj može stvoriti konkretne razvojne učinke, ne samo kroz broj posjetitelja već i kroz podizanje profila regije, povezivanje s međunarodnim partnerima, jačanje kulturnih i kreativnih industrija, pa čak i kroz obrazovanje i uključivanje mladih.
Za nas je ovo važan smjer, graditi turizam koji nije slučajan ili potrošan, nego promišljen, ukorijenjen u lokalnu zajednicu i povezan s europskim vrijednostima. A to predstavljamo kroz akcijski plan održivog turizma u okviru Foruma. U tom kontekstu kulturne manifestacije su idealne platforme za to jer spajaju lokalno i globalno, tradiciju i suvremenost, publiku i stvaratelje.
Zato ih ne doživljavamo samo kao događaje nego i kao strateške resurse razvoja, koji mogu pomoći da Zapadnohercegovačka županija postane prostor ne samo za odmor nego i za doživljaj, znatiželju, inspiraciju i dijalog. A to je temelj svake suvremene i održive turističke politike.
Večernji list: Kultura se često vidi kao trošak, a ne kao investicija. Kako uvjeriti donositelje odluka i gospodarstvenike da ovakvi projekti imaju dugoročan ekonomski i društveni učinak?
- To je jedno od ključnih pitanja današnjeg kulturnog razvoja i moram otvoreno reći kako se percepcija kulture kao "troška" još uvijek prečesto javlja, pogotovo u sredinama koje se suočavaju s ekonomskim izazovima. Međutim, sve više primjera pokazuje da je kultura zapravo snažna investicija s višestrukim povratom, ne samo financijskim nego i društvenim, obrazovnim i razvojnim.
Za gospodarstvenike i donositelje odluka najvažnije je povezati kulturu s konkretnim učincima: kulturni projekti i festivali donose posjetitelje, stvaraju potražnju za uslugama, smještajem, ugostiteljstvom, prijevozom, lokalnim proizvodima.
Podižu vidljivost regije, brendiraju je i stvaraju novu vrijednost koja ostaje i nakon što događaj završi.
Ali, osim ekonomskog učinka, postoji još važniji, društveni povrat ulaganja u kulturu. Kultura gradi zajedništvo, podiže razinu obrazovanja, potiče kritičko mišljenje, uključuje mlade i marginalizirane skupine, stvara osjećaj pripadnosti. To su temelji stabilnog i zdravog društva, a bez toga nema ni održivog gospodarstva.
Naš zadatak kao Ureda za europske integracije jest prevesti te koristi na jezik koji razumiju svi akteri razvoja. To znači pokazivati primjere dobre prakse, raditi analize učinaka, uključivati gospodarstvenike u projekte od samog početka i razvijati modele partnerstva u kulturi.
Kultura nije luksuz, ona je strateška razvojna komponenta. I tko to danas prepozna, sutra ima konkurentsku prednost. Na sreću, vidimo da se ta svijest polako, ali sigurno mijenja i kod nas.
Večernji list: Kako europske integracije kroz programe financiranja ili međuregionalne suradnje mogu dodatno ojačati ovakve kulturne inicijative i dati im međunarodnu vidljivost?
- Europske integracije pružaju snažan alat za jačanje kulturnih inicijativa, kako kroz konkretne izvore financiranja tako i kroz uspostavljanje mreža međuregionalne suradnje koje tim inicijativama omogućuju izlazak iz lokalnog okvira i pozicioniranje na europskoj razini.
Programi poput "Kreativna Europa", programi prekogranične suradnje, "Horizon Europe", posebno u dijelu koji se odnosi na društvene i kulturne inovacije, te brojni drugi fondovi omogućuju kulturnim akterima ne samo financijsku potporu nego i priliku za povezivanje s partnerima iz drugih zemalja, razmjenu iskustava, zajednički razvoj projekata i pristup novim publikama.
Ono što je ključno jest razumjeti da europski programi ne promatraju kulturu izolirano, ona je promatrana kao dio šireg razvoja - gospodarstva, obrazovanja, inovacija, održivosti. Upravo zbog toga kulturne inicijative koje uspijevaju ispričati svoju priču u tom širem kontekstu, primjerice, kroz povezivanje s turizmom, obrazovanjem ili društvenim uključivanjem, imaju veće izglede za uspjeh i veću vidljivost.
Ured za europske integracije aktivno radi na tome da pomogne lokalnim akterima da prepoznaju ove mogućnosti, bilo kroz informiranje, edukaciju, tehničku pomoć u pripremi projektnih prijedloga ili povezivanje s potencijalnim partnerima.
Također, kroz međuregionalne inicijative radimo na umrežavanju s drugim europskim regijama koje dijele slične izazove i potencijale jer takve suradnje često rezultiraju kvalitetnim i međunarodno prepoznatim projektima.
Upravo jedan od takvih primjera je projekt "RomansWineDanube", koji trenutačno provodi Ured za europske integracije kroz program Interreg Danube 2021. - 2027. koji okuplja partnere iz različitih europskih regija iz Hrvatske, Mađarske, Srbije, Slovenije, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Crne Gore. Tema projekta upravo je kulturni turizam i festivali kao važan dio kulturnog i turističkog sadržaja, s naglaskom na vinske i rimske festivale, a mi smo ove godine u ovu priču uključili Trnjak Fest u Ljubuškom kao jednu posebnu i jedinstvenu manifestaciju. Isto tako, i Forum održivog turizma, koji organiziramo u okviru Mediteran Film Festivala, dio je ovog projekta.
Večernji list: Čini se da se kroz partnerstvo Ureda i MFF-a gradi i specifičan kulturni identitet Županije. Kako ga definirate - kao spoj tradicije i modernosti ili kao otvorenost prema novim umjetničkim i društvenim praksama?
- Rekao bih da se kulturni identitet Zapadnohercegovačke županije gradi upravo na dinamičnom spoju svega navedenog - tradicije, suvremenosti i otvorenosti prema novim idejama. Nije riječ o izboru između jednog ili drugog, već o spajanju onoga što baštinimo s onim što nas danas oblikuje i usmjerava prema budućnosti.
Kroz partnerstvo s MFF-om, kao i s drugim festivalima i događajima, nastojimo upravo to, stvoriti platformu koja afirmira autentičnost lokalne kulturne baštine, ali i otvara prostor za suvremene umjetničke i društvene prakse, za dijalog s novim generacijama, novim temama i novim formatima izražavanja.
Taj identitet nije nešto statično, on se stalno razvija, oblikuje kroz suradnju, kroz umjetnost, kroz festivale i kroz otvorenost prema regiji i Europi. Tako Zapadnohercegovačka županija postaje kulturno živo i relevantno mjesto, ne samo u lokalnom nego i u širem kontekstu.
Ono što dodatno cijenimo u partnerstvu s festivalom jest njegova sposobnost da povezuje zajednicu, različite sektore i publiku te da se kultura ne doživljava samo kao proizvod već i kao proces, proces izgradnje identiteta, povezivanja i društvene kohezije.
Dakle, da, riječ je o identitetu koji je utemeljen u tradiciji, ali koji se ne boji preispitivanja, izazova i rasta kroz suvremenost i otvorenost. To je, po našem mišljenju, jedini održiv put naprijed.
Večernji list: Može li se reći da je MFF postao platforma ne samo za film nego i za šire društvene rasprave - od održivog turizma do kulturne diplomacije?
- Apsolutno, MFF je prerastao okvire klasičnog filmskog festivala. Iako je film njegova jezgra, ono što ga čini zaista relevantnim jest činjenica da se oko filmskog programa razvija cijeli sloj društvenih, kulturnih i razvojnih tema koje su itekako važne za lokalnu zajednicu, regiju i širi društveni kontekst.
Kroz forume, panele, popratne programe i neformalne susrete festival funkcionira kao platforma za promišljanje društvenih izazova, bilo da je riječ o održivom razvoju, kulturnom turizmu, europskim integracijama, pitanju kulturne politike, demokratskih vrijednosti ili kulturne diplomacije.
MFF je u tom smislu otvoren prostor dijaloga, između umjetnika, institucija, lokalne zajednice i međunarodnih partnera. Upravo ta sposobnost festivala da okuplja različite glasove i perspektive čini ga važnim alatom za društvenu refleksiju i kulturno povezivanje.
Osim toga, u kontekstu europskih integracija, festivali poput MFF-a sve više preuzimaju ulogu kulturnih ambasadora, oni povezuju lokalno s globalnim, spajaju tradiciju s inovacijom i nude format u kojem se može razgovarati o temama koje nadilaze granice i sektore.
Zato vjerujemo da MFF i drugi festivali te kulturni događaji ne doprinose samo kulturnom životu nego i širem društvenom razvoju Zapadnohercegovačke županije te da je njihova uloga kao platforme za društvene rasprave ne samo dobrodošla nego i nužna u današnjem vremenu.
Večernji list: Ako biste morali izdvojiti dugoročnu viziju - gdje vidite Mediteran Film Festival i njegovu partnersku ulogu u procesu europskih integracija za deset godina?
- Mediteran Film Festival vidim kao stabilnu i prepoznatljivu europsku platformu za dokumentarni film, ali i kao kulturni most između nas i Europe, prostor gdje se ne prikazuju samo filmovi, nego gdje se razmjenjuju ideje, razvijaju partnerstva i potiču pozitivne društvene promjene.
Vjerujem da MFF ima potencijal biti jedan od ključnih kulturnih aktera u procesu europskih integracija jer već sada pokazuje ono što Europa traži - regionalnu autentičnost, međunarodnu otvorenost, angažiranost u društvenim temama i sposobnost da poveže različite sektore, od kulture i obrazovanja do turizma i održivog razvoja.
Otvori KEKS Pay
