- Bazeni radne snage u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji iscrpljeni su te po radnike moramo ići puno dalje - poruka je koja ovih dana dolazi s Hrvatsko-slovenskog poslovnog foruma, a izjavio ju je Janez Škrabec, direktor tvrtke Riko. Problemi koji se gomilaju u građevinskoj industriji iz dana u dan sve su veći, a koliko je situacija teška, govori i rečenica koju je izrekao jedan od poduzetnika u toj branši: - Nije više pitanje kolika će cijena materijala biti, nego hoće li ga biti uopće. Poskupljenja su postala svakodnevna, a svakog prvog u mjesecu unatrag pola godine zapljusne nas jedan jači rast cijena. Strah od potpune obustave projekata sve je veći, piše Večernji list BiH.

Potresi dodatno otežali stvar
- Investitori koji grade stambene i poslovne zgrade dosad su bili zadovoljni ako bi im ostao jedan ili dva stana. Radovi su se na razne načine kompenzirali, netko odradi struju, kompletno sve s materijalom, pa dobije stan, građevinska tvrtka smanji račun za stan te je na taj način sve funkcioniralo. Međutim, danas je zbog poskupljenja situacija dramatično drukčija jer zamislite bračni par koji je pripremio novac za novi dom i vi mu kažete da nije ta cijena na koju su oni računali i koja je ustaljena već godinama nego 50 posto skuplja. Zato neki projekti idu na čekanje, barem kod nas u BiH. Susjedne zemlje traže načine da premoste krizu, međutim, i tamo su vidljiva usporavanja projekata. Pogotovo problem vidimo u Hrvatskoj gdje se dvije godine od potresa u Zagrebu ili u Banovini krajem 2020. stvari pokreću na kapaljku, a investitori odustaju jer im se ne isplati graditi. Može se ono raditi s nekim jeftinim materijalom, odnosno minimalistički, ali što onda!? Dogodi se novi potres pa gdje smo prispjeli!? Nije samo Hrvatska bila primjer loše gradnje, čak je i u tom lošem bilo kvalitetnije nego u Albaniji, što smo imali prije pandemije kada su brojni stradali - ističe poduzetnik koji je prošlih godina dosta ulagao u nekretnine, a u ovoj situaciji odlučio je pričekati u kojem će se smjeru situacija razvijati. Gradnja kuća i stanova, prema nekim projekcijama, poskupjela je za 30 do 50 posto. A ako se uračuna rat u Ukrajini, i više jer neke analize od prije mjesec dana nisu obuhvaćale taj sukob, dok će nove sve obuhvatiti. - Troškovni udar na inpute vidljiv u podacima za veljaču još ne odražava učinke sukoba u Ukrajini već prethodni rast energenata, sirovina i građevinskog materijala, probleme u nabavi s azijskih tržišta, zagušenje u kineskim lukama i skuplji prijevoz - kazala je prošlog mjeseca ugledna profesorica Marijana Ivanov. Iz svega je vidljivo da iz "krize bez presedana", kako su u ožujku 2020. godine nazvali zdravstvenu krizu vezanu za koronavirus, uopće nismo izišli, a nitko ne može niti prognozirati kada će to točno biti jer se svjetski procesi odvijaju prebrzo, da ne kažemo radikaliziraju, a nema područja koje time nije pogođeno. Izdvojit ćemo izjavu od prošlog ljeta koju je dao Domagoj Kamenski, jedan od najpoznatijih građevinskih poduzetnika kod kojeg rade i radnici iz BiH. On je prije pandemije dogovorio razne projekte po jednoj cijeni, međutim, morao ih je dovršavati po puno većoj upravo zbog rasta cijena nužnih materijala. Kamenski je tada kazao kako su svi projekti koji su u trenutačnoj realizaciji zapravo na rubu gubitka, a na pitanje što misli o pretpostavci da građevinari imaju uvijek famozni ekstra profit, odgovorio je da nema tih ekstra profita i neće sigurno kompanije opstati na tome. - Stvara se jedna fama da je sada u graditeljstvu izuzetno puno posla, da je tu jedna žetva novca, a stvarnost je potpuno drukčija - istaknuo je tada. Onda se na panelu vezanom za građevinarstvo, u listopadu prošle godine, kada se nije znalo da će i službeno početi rat na europskom kontinentu, zaključilo da će poskupljenja trajati još godinu i pol dana. U prijevodu, da nije bilo rata, imali bismo još poremećaja u građevinskom biznisu do svibnja 2023., a ovako postaje sve upitno.

Globalni problem
Govoreći za Nezavisne, Mirsad Jašarspahić, predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH, kazao je u kontekstu rasta cijena u građevinarstvu da su poskupljenja željeza i čelika posljedica pandemije koronavirusa, inflacije, krize u Ukrajini i poskupljenja prijevoza, ali i cijene goriva. - Ovo sve čini udar na gospodarstvenike u BiH. Svi poluproizvodi koji se koriste u konstrukcijama i proizvodnji u metalnoj industriji nabavljaju se vani, odnosno uvoze se, tako da je to neki globalni problem. Država će ovo morati promatrati kao neku novu krizu i donositi mjere pomoći kako bi posljedice bile što manje za gospodarstvo - smatra. Iako su domaće tvrtke u izravnoj vezi s vrhovima lanaca dobavljača, ali i proizvođača ovih proizvoda, teško je bilo što prognozirati i mnogi sa strepnjom kroz usne provlače rečenicu da uskoro nećemo govoriti o cijeni nego o činjenici da materijala nema uopće.

Pojavili su se krivotvoreni euri, evo kako ih možete prepoznati