Ilegalna trgovina duhanom i duhanskim, kao i nikotinskim proizvodima jedan je od dugogodišnjih izazova u regiji, no hrvatski primjer pokazuje da sustavan i dugoročan pristup može donijeti konkretne rezultate. Prema istraživanju agencije Ipsos iz studenoga 2025. godine, ukupna potrošnja neoporezovanih duhanskih proizvoda u Hrvatskoj pala je na 9,4 posto, što predstavlja smanjenje od više od 50 posto u odnosu na 2019. godinu. Pozitivan trend kontinuiranog pada ilegalnog tržišta bilježi se već nekoliko godina, a posebno se ističe segment rezanog duhana, gdje je udio ilegalne potrošnje sveden na oko šest posto ukupnog tržišta.
Ovakvi rezultati potvrđeni su i drugim neovisnim istraživanjima. Prema analizi konzultantske kuće KPMG iz lipnja 2025. godine, potrošnja neoporezovanih cigareta u Hrvatskoj u posljednjih pet godina smanjena je za više od 30 posto te danas iznosi svega 4,9 posto ukupnog tržišta cigareta. Time se dodatno potvrđuje da se pad ilegalnog tržišta ne temelji na jednokratnim akcijama, već na dugoročnoj i dosljednoj politici.
Stabilna politika donijela rezultate
Iz Hrvatske udruge poslodavaca ističu kako su ovakvi pomaci izravna posljedica koordiniranog i kontinuiranog djelovanja institucija, ponajprije Ministarstva financija, Carinske uprave i Ministarstva unutarnjih poslova. Ključnu ulogu pritom imala je stabilna i predvidiva trošarinska politika, uz jačanje nadzora, i zapljena ilegalnih proizvoda te uvođenje sustava sljedivosti duhanskih proizvoda.
Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić naglašava da porezna politika ima presudan utjecaj na stanje na tržištu.
- Ključ stabilnosti na duhanskom tržištu leži u poreznoj politici s obzirom na to da ona izravno utječe na cijene legalnih duhanskih proizvoda. Bilo kakve nagle promjene cijena ili dostupnosti legalnih proizvoda odmah dovode do rasta ilegalnog tržišta, koje je poslije vrlo teško vratiti u legalne tokove - ističe Stojić.
Takav pristup imao je i snažan fiskalni učinak. Prihodi državnog proračuna od trošarina na duhanske proizvode u Hrvatskoj u 2024. godini prvi su put premašili milijardu eura, što predstavlja rast od 13,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Taj je trend nastavljen i u 2025. godini, a uz obračun PDV-a ukupni prihodi premašili su 1,3 milijarde eura.
Pozitivan učinak na industriju i zapošljavanje
Smanjenje ilegalnog tržišta pozitivno se odrazilo i na poslovno okruženje te domaću duhansku industriju. U Hrvatskoj ona zapošljava oko 10.000 osoba, ostvaruje izvoz vrijedan približno 400 milijuna eura, dok oko 300 poljoprivrednih proizvođača sudjeluje u proizvodnji duhana uz osiguran otkup i stabilne prihode.
Stojić upozorava da je kontinuitet politike posebno važan u kontekstu rasprava na razini Europske unije o novoj TED smjernici (EU smjernica o oporezivanju duhanskih proizvoda), kojom se predviđa značajno povećanje minimalnih trošarina na duhanske i nikotinske proizvode.
- Ključno je očuvati stabilno porezno okruženje i omogućiti fazno i umjereno prilagođavanje trošarina kako bi se izbjegli porezni šokovi i rast nelegalnog tržišta - naglašava Stojić.
Izazovna situacija u BiH
Za razliku od Hrvatske, Bosna i Hercegovina i dalje bilježi visok udio ilegalnih duhanskih proizvoda. Prema Ipsosovu istraživanju za BiH iz 2025. godine, iako je u segmentu ilegalnih cigareta zabilježen blagi pad, tržište rezanog duhana gotovo je u potpunosti izvan legalnih tokova. Čak 94 posto potrošača rezanog duhana u BiH kupuje ilegalne proizvode, a godišnja potrošnja procjenjuje se na više od 2000 tona.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić upozorava da se ilegalna trgovina duhanom u BiH sve više pretvara u duboko ukorijenjen društveno-ekonomski fenomen.
- Veliki dio društva ovu vrstu ilegalne trgovine ne doživljava kao ozbiljnu prijetnju ekonomiji i javnim financijama. Toleriranjem ilegalne trgovine dugoročno se guše fiskalni prihodi, investicije i radna mjesta - ističe Hadžić.
Dodaje kako blagi pad ilegalne potrošnje cigareta u BiH u velikoj mjeri proizlazi iz pojačanih aktivnosti institucija, poput Uprave za neizravno oporezivanje, SIPA-e i Granične policije BiH, ali upozorava da bez jasne strategije i kontinuiteta ti pomaci mogu ostati kratkoročni.
Može li BiH primijeniti hrvatski model?
Primjer Hrvatske pokazuje da je smanjenje ilegalnog tržišta moguće, ali zahtijeva dugoročnu i dosljednu politiku. U Bosni i Hercegovini, s obzirom na razmjere ilegalnog tržišta, osobito u segmentu rezanog duhana, pred institucijama je još dug put.
- Iskustvo Hrvatske jasno pokazuje da su održivi rezultati mogući, ali samo uz jasnu strategiju i dugoročnu institucijsku dosljednost. U suprotnom, ilegalno tržište duhana ostat će jedan od najočitijih simptoma ekonomskih i institucionalnih slabosti Bosne i Hercegovine - zaključuje Hadžić.
Otvori KEKS Pay
