Naslovnica Vijesti

Hrvatska ne mora isplatiti 8 milijardi kuna mirovina Srbima iz ‘SAO Krajine’

Srbima koji su ostali živjeti na okupiranim područjima Hrvatska je isplaćivala mirovine do okupacije kad je zaustavljen i platni promet
19. lipnja 2017. u 17:15 0 komentara 407 prikaza

Hrvatska nije dužna umirovljenicima iz tzv. SAO Krajine isplatiti mirovine za razdoblje od početka Domovinskog rata pa sve do 1998. godine, a zbog čega je Udruga sindikata umirovljenika Srbije tužila Hrvatsku Međunarodnoj organizaciji rada (MOR). Iako nije preciziran iznos, prema nekim procjenama, riječ je o potraživanjima koja dosežu osam milijardi kuna. Proizlazi to iz odluke Upravnog odbora MOR-a koji je u petak u Ženevi ustvrdio da taj slučaj smatra zatvorenim te ga uklanja s agende, što je informacija koju su nam potvrdili u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.

Dobivali mirovinu u Srbiji

Udruženje sindikata umirovljenika Srbije podnijelo je 25. studenoga 2014. MOR-u predstavku protiv Hrvatske zbog navodnog kršenja Konvencije br. 48 o utemeljenju međunarodnog sustava očuvanja prava iz osiguranja za slučaj invalidnosti, starosti i smrti. Prema navodima iz predstavke, umirovljenicima iz Hrvatske, pretežno srpske nacionalnosti, koji su tijekom sukoba 90-ih godina živjeli na okupiranim područjima Hrvatske ili su iz nje izbjegli, Hrvatska nije isplaćivala mirovinu. Prema navodima srbijanskih udruga, njihov se broj kreće oko 22 tisuće. Slučaj je razmatralo tripartitno povjerenstvo MOR-a sastavljeno od predstavnika vlada – u ovom slučaju španjolske – poslodavaca i sindikata te je Upravnom vijeću MOR-a preporučilo zatvaranje slučaja, što je ono jednoglasno prihvatilo. U razmatranju slučaja identificirane su dvije skupine umirovljenika. Prvu čine oni koji su napustili Hrvatsku. Hrvatska je Vlada argumentirala, a povjerenstvo prihvatilo objašnjenje kako su oni “pokriveni” Ugovorom o socijalnom osiguranju između Hrvatske i Srbije koji djeluje retroaktivno. Naime, Srbija je po sporazumu svima počela isplaćivati mirovine u onom trenutku kada su stigli na njezin teritorij. Drugu skupinu čine oni koji su ostali živjeti na okupiranim područjima. Hrvatska im je isplaćivala mirovine do prestanka platnog prometa izazvanog okupacijom. Čak i nakon toga mirovine su pokušavali isplatiti preko Međunarodnog Crvenog križa. MOR je prihvatio argumentaciju ocijenivši kako je prekid isplata uzrokovan višom silom. Dodatni argument bio je taj da su za vrijeme okupacije ti umirovljenici odabrali primati mirovinu iz mirovinskog parafonda tzv. Krajine. Hrvatska je, osim toga, do kraja 1998. i završetka mirne integracije već bila isplatila zaostatke mirovina za najviše do tri godine unatrag. Od početka 1999. zaostaci se u Hrvatskoj isplaćuju samo za godinu koja prethodi podnošenju zahtjeva.
 

Bilo je i ranije takvih slučajeva

Odluka MOR-a potvrđuje i odluke hrvatskih pravosudnih tijela koje su odbijale slična potraživanja, ali i odluku odluka Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Ljube Čekić i ostalih protiv Hrvatske iz 2002. Čekić, koja je sa suprugom živjela u Šašu pored Sunje do 1995., nakon čega odlaze u Srbiju, vratila se u Hrvatsku 1997. i zatražila isplatu mirovina supruga koji je u međuvremenu preminuo. Općinski i županijski sud u Sisku odbili su zahtjev, a Sud u Strasbourgu podržao je njihove odluke. Pitanjem mirovina umirovljenika iz okupiranih područja, kojima prema procjenama srbijanskih udruga ima najmanje 22 tisuće, bavile su se i ranije vlade. Kukuriku koalicija je u svom Programu 21, primjerice, ustvrdila kako će “Vlada uzeti u obzir problem onih građana koji, iako su uplaćivali u mirovinske fondove, nisu dobivali mirovine određeni period te u dogovoru s oštećenima razmotriti načine obeštećenja”, a o potrebi isplate odštete govorio je i čelnik SDSS-a Milorad Pupovac te srpski ministar rada Aleksandar Vulin.

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Message