Predsjedavajući BiH Predsjedništva Mladen Ivanić je prije 24 godine kao komunistički političar i srpski član Predsjedništva Socijalističke Republike BiH predao dužnost prvim demokratski izabranim vlastima. Ponovno se vratio u Predsjedništvo BiH 2014., nakon što je na izborima porazio Željku Cvijanović iz Dodikova SNSD-a. Za Obzor Večernjeg lista govorio je o brojnim prijeporima u poslijeratnoij BiH, odnosima s Dodikom, hrvatskom pitanju ...

- To je kontroverzna tema. Uistinu mislim da postoji hrvatski problem, ali nisam siguran da su Hrvati do kraja definirali što zapravo hoće. Razgovarao sam s većim brojem ljudi i shvatio da je dio Hrvata za posebnu federalnu jedinicu, a dio je protiv jer bi bio izvan nje i izgubio šansu za opstanak. To je neka vrsta podjele koju treba prevladati. Još sam prije u razgovorima o konstitutivnosti naroda zagovarao da FBiH bude temeljena na ravnopravnosti Bošnjaka i Hrvata. Pri tome se mora voditi računa o pitanjima koja se tiču identiteta naroda, obrazovanja i proračuna. Mislim da bi jedna većinska hrvatska županija unutar FBiH s jasnim nadležnostima u ovim pitanjima, utjecaju na proračun FBiH i zakonodavstvu o identitetu, mogla biti odgovor. No, morate razumjeti da se kao netko tko dolazi iz RS-a bojim rušenja Daytonskog sporazuma. Prije svega zbog toga što u tome slučaju RS ne bi imala što dobiti, rekao je Ivanić, uz ostalo u intervju Obzoru.  

:: Koliko je važno promijeniti izborna pravila kako brojniji Bošnjaci više ne bi imali mogućnost nametati političke predstavnike Hrvatima?
To je objektivno stvorilo negativne posljedice i zato mi je drago da se u ovom izbornom ciklusu to promijenilo. Zbog toga sam uvjeren da bi ta jedna županija onda mogla biti osnova i za izbor člana Predsjedništva. Takvo što Hrvate bi relaksiralo i jamčilo stabilnost Federacije BiH. 

:: Maloprije ste rekli da nije vrijeme za rušenje Daytona, ali je li za dogradnju budući da smo svi svjedoci brojnih opstrukcija koje generira?
Razumni ljudi u svakom sustavu naći će načina da pronađu rješenje, pa i u daytonskom. Ako govorimo o Hrvatima koji žele mijenjati uvjete u kojima žive, ja sam spreman za to, ali uz uvjet da nije na uštrb RS-a. 

:: Gdje pronaći dodirne točke između triju vizija zemlje budući da Hrvati traže neku vrstu entiteta, Srbi žude za odcjepljenjem, a Bošnjaci zagovaraju unitarnu državu u kojoj bi bili dominantni. Može li EU pomoći u pronalaženju rješenja?
Ako imate tri takve vizije, vrlo je teško naći zajedno rješenje. Važno je da je EU toga svjestan i sada to ostavlja po strani, a u prvi plan stavlja reforme koje vode ekonomskom oporavku. Nova britansko-njemačka inicijativa ima potencijala pokrenuti BiH, ali se nažalost može izgubiti u administraciji Bruxellesa. Naročito ako se pojedine zemlje budu osjećale zapostavljene u realizaciji plana.

:: Ali što je s pitanjima koja godinama opterećuju BiH, prije svega slučaj Sejdić-Finci?
To ćemo riješiti vrlo brzo ako ima političke volje. To je pitanje prije svega za gospodu Izetbegovića i Čovića. Da sam na mjestu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, ne bih imao ništa protiv da postoji izborna jedinica koja traje jedan dan dok se ne izabere hrvatski član Predsjedništva ili pak jedna županija s hrvatskom većinom. To je prirodna želja naroda koji je malobrojniji, da ima institucionalni i zakonski okvir koji ga čuva.

:: U Sarajevu je dominantna priča da bi takvo što vodilo raspadu BiH?!
Ne! To su mantre koje nemaju nikakve veze s realnošću. Evidentno je da bi u toj hrvatskoj jedinici bilo puno enklava zbog međusobne nepovezanosti i nemoguće je da bi takvo što vodilo raspadu. To je nemoguće....

Niče novi granični prijelaz: ‘Bit će najmoderniji, najbrži i najveći u Europi’