Kada su vlasti Republike Srpske zaprijetile da bi mogle održati referendum o Sudu BiH, tadašnja visoka predstavnica EU Catherine Ashton požurila je primiriti napetosti i najavila je provedbu strukturnog dijaloga koji je trebao rezultirati i uspostavom nove državne sudske instancije - Vrhovnog ili pak Žalbenoga suda koji bi preispitivao odluke Suda BiH koje su u brojnim slučajevima dvojbene. Čak je izrađen prijedlog zakona, a na brojnim sjednicama razgovaralo se o uspostavi drugostupanjskoga suda na državnoj razini.
U Sarajevu ili Mostaru
Hrvatski su predstavnici zagovarali uspostavu toga suda, smatrajući kako bi kroz taj proces moglo doći do ispravljanja čudne prakse Suda BiH, iznimne nacionalne neizbalansiranosti, a napose da sjedište toga suda ne bude u Sarajevu, nego da bude u Mostaru. Srpski su predstavnici bili protiv novoga suda negirajući mogućnost uspostave bilo kakve nove institucije na državnoj razini, dok su bošnjačke stranke uglavnom podržavale uspostavu suda, ali koji bi bio u Sarajevu. Ključni argument zašto su hrvatski predstavnici zagovarali fizičko odmicanje suda od Sarajeva leži u činjenici da su odluke koje se donose u Sarajevu bitno drukčije od onih izvan. Drugi važni razlog leži u činjenici iznimnog debalansa u sudskim vijećima između Hrvata, Srba i Bošnjaka.
Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...
