“Nitko iz ovih razgovora neće izići sto posto zadovoljan, da je dobio sve što želi. Tako ne funkcionira politika. Ali postoji mogućnost da se ide dalje i nadam se da će stranke izići na taj put.” Poručio je to novinarima američki diplomat, posebni izaslanik State Departmenta za izbornu reformu Matthew Palmer nakon više razgovora koje je imao s predstavnicima političkih stranaka triju naroda na, očito, početku nove diplomatske ofenzive kako bi se u ovoj godini provele izborne reforme te napravila ograničena promjena Ustava BiH.
- Politički lideri u BiH trebali bi iskoristiti ovu neizbornu godinu kako bi ispunili minimum uvjeta za izmjene izbornog zakonodavstva, što uključuje provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava i osiguranje transparentnosti izbornog procesa - dodao je Palmer, piše Večernji list BiH.
Asimetrična rješenja
Potvrdio je i to da bi SAD volio vidjeti uklanjanje nacionalnog prefiksa kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva jer je to jedan od načina da se provedu presude Europskog suda za ljudska prava, a smatra i kako je dobro razgovarati o nadležnostima Predsjedništva i Vijeća ministara. Osvrnuo se na model koji je predložio bivši europski povjerenik za proširenje i politiku susjedstva Štefan Füle, a za koji se predsjednik SDA Bakir Izetbegović pohvalio da je zapravo prijedlog ove stranke. Radi se o prijedlogu po kojemu bi se birali članovi bh. Predsjedništva. A podrazumijevao je da Federacija BiH bude jedna izborna jedinica, ali da drugi član Predsjedništva bude onaj koji bi dobio više glasova u županijama u kojima prvi član nije imao više glasova. Palmer kaže da je taj model jedan od putova kojim se može ići, ali pitanje je kako postići da taj model odražava bit BiH, a to je jedna država, dva entiteta i tri naroda. - Füleov model nije jedini, ali je koncept otvoren za napredak. Nema fiksirane izborne jedinice, zbog čega su neki rekli da je to sklizak teren prema trećem entitetu. Podržali bismo i neku varijantu Füleova modela - zaključio je Palmer. Američki diplomat naglasio je i da je moguće razgovarati o asimetričnim rješenjima oko biranja članova Predsjedništva BiH te da već postoji jedna vrsta asimetrije s obzirom na to da se biraju dva člana bh. Predsjedništva. Također, Palmer je nedavno kazao da podržava tri daytonska načela: jedna država, dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Na pitanje odnose li se ustavne reforme na promjene Ustava FBiH i bi li brisanje etničkog prefiksa u Domu naroda FBiH značilo promjenu uloge etničkih klubova unutar Doma naroda, kazao je da se ustavne reforme prvenstveno odnose na državni Dom naroda. Ostao je, međutim, neodređen čime bi trebale rezultirati te presude u smislu izmjena zakona. Hrvatski predstavnici, kako oni u BiH tako i u Hrvatskoj, koja je potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma, ostali su više nego jasni oko izborne i ustavne reforme. O svemu se može razgovarati osim oko uklanjanja konstitutivnih naroda kao tvorbenih čimbenika iz Ustava BiH, ali i rješenja koja neće zajamčiti legitimno političko predstavljanje. Naime, Sud za ljudska prava nigdje, ni u jednoj presudi, nije BiH osporio ni naložio uklanjanje konstitutivnih naroda, što je zapravo bio i temeljni kamen na temelju čega je američka administracija nakon trotjednih razgovora u Daytonu uspjela uvjeriti tri strane da sjednu za stol i potpišu sporazum o miru i ustavno-pravnome ustroju zemlje.
HNS BiH i Zagreb jedinstveni
Svaka izmjena Daytona koja bi dovela do potpunog poremećaja uloge triju konstitutivnih naroda posve sigurno vodila bi novim nestabilnostima te bi dovela u pitanje američki projekt. Posve je jasno da svim građanima treba omogućiti kandidiranje i biranje na sve pozicije, ali se pri tome može očuvati i daytonska formula u izbornom procesu. Najjednostavnije je BiH organizirati s tri izborne jedinice iz kojih bi se svi građani mogli kandidirati, a na kraju ishod bio takav da su njime zadovoljna tri konstitutivna naroda. Takvo rješenje zagovaraju hrvatski predstavnici okupljeni u HNS-u BiH. I neće odustati. Kao ni Zagreb! •
Legitimni