Telegrafski rečeno, pola države jučer je slavilo Dan državnosti, uglavnom Bošnjaci, Srbi su to ponovno negirali, a Hrvati, koristeći slobodan dan, obavljali važnije poslove u kasnu jesen, što govori o apsurdnosti u pogledima na simboliku, ali i stvarno značenje ovoga datuma i same Rezolucije ZAVNOBiH-a donesene u Mrkonjić Gradu. A ključna rečenica toga dokumenta koja govori da BiH “nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska, i muslimanska, i hrvatska te da bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata” zapravo je preambula Ustava daytonske BiH koja govori o trima konstitutivnim narodima, piše Večernji list BiH.
Rušenje Ustava
Doktorand Ivan Ćubela, asistent na studiju politologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, kaže kako je Rezolucija ZAVNOBiH-a neutralizirala pojmove “većina” i “manjina” koji se danas nasilno i na problematičan način pokušavaju vratiti u politički i javni diskurs u BiH. “Ista rezolucija prepoznala je državotvornost, odnosno nešto što danas podrazumijevamo pod pojmom konstitutivnosti, koji je ustavnopravna kategorija implementirana u Daytonski mirovni sporazum kroz Aneks IV., tj. Ustav BiH. Intrigantna je stvar da oni koji se danas najviše kunu u tekovine ZAVNOBiH-a čine sve da ista ta načela nasilno sruše, iako se de facto i de iure radi o pokušajima nasilnog rušenja Ustava BiH”, ističe Ćubela. On objašnjava da su tadašnji Muslimani, današnji Bošnjaci, tek tada postali institucionalno prepoznati i zaštićeni kao državotvorni segment. On dodaje da je, unatoč činjenici da komunizam podrazumijeva isključivo unitarističko i centralističko državno uređenje, i komunistima bilo jasno da “BiH nema nikakvu mogućnost unutar tako dizajnirane Jugoslavije dugoročno opstati, nego isključivo kao državotvorna zajednica hrvatskog, srpskog i muslimanskog, danas bošnjačkog naroda”. Milan Sitarski iz mostarskog IDPI-ja kaže kako sve tri strane imaju apsurdan odnos prema ZAVNOBiH-u i Rezoluciji koja je, zapravo, preteča temelja ustavnog ustroja daytonske BiH. Za Srbe kaže kako režu granu odričući se ZAVNOBiH-a jer su većinu članova na zasjedanju činili Srbi. “S druge strane, Hrvati kao narod koji je bio marginaliziran u socijalističkom/komunističkom razdoblju danas se na jedan način, koji se može nazvati svojevrsnim apsurdom, pozivaju na temeljna načela ZAVNOBiH-a jer oni nemaju svoju teritorijalno utemeljenu jedinicu u BiH i jedino je taj koncept konstitutivnih naroda nešto što Hrvate štiti od pozicije da budu na svim razinama vlasti u BiH preglasavani”, smatra Sitarski.
Marketinški trik
Istodobno, za Bošnjake kaže da se najviše identificiraju s državom BiH, a poglavito s antifašističkim nasljeđem iako su njihove tadašnje političke elite sudjelovale u različitim vojnim i političkim pokretima. “Oni pokušavaju sve to oslanjanje na tradiciju ZAVNOBiH-a odvojiti od njegove biti, od ustavnoga koncepta konstitutivnih naroda. Mahanje ZAVNOBiH-om u tome smislu mi se čini kao dobar marketinški trik”, smatra član Instituta za društveno-politička istraživanja. •
