Broj slučajeva hripavca u Hrvatskoj svakim danom je sve veći, a iz Službe za epidemiologiju kažu kako u posljednjih 30 godina niije bilo ovakvog povećavanja broja oboljelih.
Hripavac (pertussis, magareći kašalj, kukurikavac) uzrokuje bakterija Bordetella pertussis, koja se nakon ulaska u dišni sustav brzo razmnožava i stvara toksine. Ova je bolest vrlo zarazna i prenosi se kapljičnim putem. Stoga je vrlo važno cijepiti se jer najčešće obolijevaju djeca u kolektivima, koja su i najosjetljivija, piše Ordinacija.hr.
Posebno je važno da roditelji cijepe svoju djecu dojenačke dobi te da djeca mlađa od sedam godina nadoknade propuštene doze cjepiva, poručili su epidemiolozi.
Za mlađu djecu obavezno je bolničko liječenje jer je smrtnost dojenčadi oko 1 posto. Ističu kako je važno da se cijepe i trudnice u 2. i 3. tromjesečju.
Što je hripavac?
Svakako nije samo kašalj. Nažalost, niti ne prolazi tako jednostavno. Ovu infekciju dišnog sustava karakteriziraju napadi kašlja koji obično završavaju dugotrajnim, hripavim, kreštavim udahom.
Jedna od najopasnijih posljedica je oštećenje i poremećaj funkcije respiratornog epitela. To uzokuje stvaranje gustog sekreta kojeg oboljeli ne može izbaciti pa teško dolazi do zraka.
Komplikacije
Najčešća komplikacija je upala pluća, koja se javlja u 13,2 posto slučajeva te u 18,6 posto slučajeva kod dojenčadi mlađe od šest mjeseci.
Povraćanje izazvano napadajima kašlja može dovesti do dehidracije, posebice kod novorođenčadi, pa je za njih ova bolest i najopasnija. Hripavac može ostaviti trajne posljedice na dišne putove, uzrokujući kronični kašalj ili druge respiratorne probleme.
Simptomi kod djece nisu isti
Inkubacija traje 6-20 dana (prosječno 9-10) nakon čega nastupa prvi stadij bolesti. Obično počinje postupno, blago i često nalikuje običnoj prehladi. Ono zbog čega možete posumnjati da je riječ o hripavcu je kašalj koji se pogoršava, a temperatura uglavnom nije povišena.
Nakon toga dolaze napadaji kašlja koji su sve češći, osobito noću, a oboljeli zbog intenzivnog kašlja imaju problema s udisanjem pa im se čini kao da će se ugušiti. Lice može pocrvenjeti ili poplaviti, uz znoj i nemir. Povraćanje nakon napadaja kašlja vrlo je često i važan je simptom u dijagnosticiranju bolesti u adolescenata i odraslih.
Ipak, kod djece je situacija drugačija.
Novorođenčad i bebe najčešće ne pokazuju znakove klasičnih napadaja kašlja, nego dijete odjednom prestane disati, poplavi, omlohavi, može dobiti i konvulzije, nakon čega se disanje unormali.
Cijepljenje
U toj najmlađoj dobnoj skupini bolest je posebno teška i rizična te je stoga cijepljenje u Hrvatskoj dio obaveznog kalendara od 1959. godine. Cijepi se 3 puta u prvoj godini života, zatim u drugoj i četvrtoj godini. Otpornost nakon cijepljenja traje najviše 12-ak godina, no ako cijepljena osoba oboli simptomi su puno blaži te rijeđe dolazi do komplikacija.
Kako imunost početkom puberteta uglavnom izblijedi, hripavac se javlja u obliku dugotrajnog suhog kašlja ili samo obične prehlade, no i dalje ga oboljeli prenose dojenčadi i maloj djeci, koja ozbiljno obolijevaju.
Zato se, u nekim zemljama, razmatra i docjepljivanje protiv hripavca u dobi od 12 do 13 godina. Naime, prirodno prebolijevanje infekcije ne ostavlja značajniju imunost.
