Radioaktivni cezij-137, zajedno sa stroncijem-90, najveći je izvor radioaktivnosti koji je nastao nakon černobilske nesreće. Černobilska katastrofa iz travnja 1986. odnijela je, prema većini relevantnih izvora, najmanje 4056 života. Radioaktivne prijetnje ne dolaze samo iz nesreća s nuklearkama, piše Večernji list BiH.
U napuštenoj onkološkoj klinici u brazilskom gradu Goiâna 1987. sakupljači starog metala raskomadali su postrojenje za teleterapiju i oštetili kapsulu s radioaktivnim cezijem. Fini plavi prah, koji je svijetlio u tami, neki su stanovnici nanosili na tijelo, osobito djeca. Zbog blizine cezija-137 kontaminirano je oko 250 osoba, 28 njih dobilo radijacijske opekline, a četvero ih je, nažalost, i umrlo.
Zato i ne čudi što je ogromno zanimanje i opravdanu zabrinutost bh. javnosti izazvao ozbiljan radijacijski incident koji su otkrili novinari portala raport.ba, a o kojem se ništa nije znalo iako je prošlo već godinu dana od samog događaja. Priča koja se razvija oko ovoga otkrića sliči igri prikrivanja iz loših hollywoodskih filmova katastrofe, u kojoj je glavni ulog zdravlje građana BiH. Istih onih građana koji plaćaju porez iz kojeg se financiraju službe, a koje godinu dana ne žele izaći u javnost s informacijama o tome što se dogodilo i u kojoj je mjeri opasno rasipanje izotopa cezij-137. Hoće li gospoda iz nadležnih službi kojima je, sudeći prema odgovoru na naše upite, jedini problem u cijeloj priči što novinari govore o curenju umjesto o rasipanju (što je, po njima, pravi termin), polagati račune građanima ugroženog naselja i šire ako se pokaže da je ovih dana u središtu glavnog bh. grada ipak otkriven neki novi, naš mali Černobil.
Prema zasad dostupnim informacijama koje je otkrio portal raport.ba, na lokaciji bivšeg postrojenja Energoinvesta TAT (Energoinvest - Termoaparati d. d.), u Tvorničkoj ulici u Sarajevu došlo je do rasipanja praškaste tvari izotopa Cs-137. Radi se, dakle, o izotopu cezija koji je izuzetno radioaktivan i koji se koristi u razne industrijske svrhe. Na spornu lokaciju stigao je 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća za potrebe tadašnjeg Energoinvesta TAT. Za skladištenje i čuvanje ove opasne radioaktivne tvari tad je izgrađen i bunker. U njemu su postojale dvije prostorije. Jedna dimenzija 10×20 metara, a druga 1×1 metar. Prva je služila za snimanje, druga za skladištenje i u njoj se nalazilo više izvora ioniziorajućeg zračenja. U razdoblju nakon završetka proteklog rata tvrtka Energoinvest-IMQ d.o.o., Institut za materijale i kvalitetu, dogovorom od matične kompanije Energoinvest TAT dobiva u najam, odnosno na korištenje, bunker za svoje potrebe (provođenje radiografskih ispitivanja), uz obvezu preuzimanja brige o čuvanju i kasnijem zbrinjavanju radioaktivnih izvora.
Nakon prodaje hale tijekom stečajnog postupka, sukladno dogovoru s novim vlasnikom – kompanijom BINGO d.o.o., u svibnju 2019. Institut izmješta preostale izvore iz saća u posebni spremnik kako bi se isti mogli ukloniti s lokacije bunkera. Nakon pripreme spremnika zaposlenici Instituta iz saća unutar bunkera uklanjaju šest izvora i premještaju spremnik u svoje prostore.
Pucanje kapsule
Međutim, tijekom zahvata dolazi do pucanja najmanje jedne od kapsula sa Cs-137. Institut 13. svibnja 2019. angažira stručnu ekipu Zavoda za javno zdravstvo FBiH koja konstatira kako je došlo do disperzije izotopa Cs-137 na području bunkera i o tome izvješćuje Državnu regulatornu agenciju za radijacijsku i nuklearnu sigurnost. U tom trenutku kontaminacija je bila na relativno maloj površini, oko 100 četvornih metara. Prilikom obavljanja radova preuređenja hale, buldožer izvođača radova uništava bunker te se nastali metalni otpad tovari u kamion kako bi ga se prodalo kao sekundarnu sirovinu. Dolaskom kamiona u kompaniju za otkup otpada, redovitom kontrolom prije istovara sekundarne sirovine, utvrđena je povećana razina radioaktivnosti robe te je roba vraćena na lokaciju preuzimanja, odnosno u bunker Energoinvesta.
U međuvremenu se kontaminacija, prema informacijama Raporta, proširila na oko 40.000 četvornih metara. Nakon ovoga, jedna od tvrtki koja pod zakup uzima dio bivše TAT-ove hale, zabrinuta za sigurnost svojih radnika, 12. prosinca 2019. godine angažira stručnu ekipu Zavoda za javno zdravstvo FBiH koja je konstatirala kako je došlo do disperzije izotopa Cs-137 na veliki dio hale TAT-a s izrazitim vrućim točkama, kao i s jasno vidljivim dijelovima spremnika za izotope. Nakon povrata materijala na lokaciju Energoinvesta, s obzirom na izvanrednost situacije, Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost provodi izvanredni inspekcijski nadzor te u skladu s rezultatima dobivenim tijekom nadzora nalaže provedbu dodatnih mjerenja od licencirane ili ovlaštene kuće. Spomenuta mjerenja provodi stručna ekipa Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
U kratkom odgovoru Zavoda za javno zdravstvo medijima stoji: “U vezi s vašim upitima, potvrđujemo kako u prostoru tvorničke hale na adresi Tvornička br. 3 Sarajevo, u objektu bivšeg Energoinvesta postoji prisutnost radioktivne kontaminacije cezijem (Cs-137), što je potvrđeno mjerenjima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, Centra za zaštitu od zračenja. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, prostor je ograđen zbog sprječavanja neovlaštenog pristupa i poduzete su aktivnosti na sanaciji od Državne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost”, kazali su tom prilikom iz Zavoda.
O tome kolika je točno površina zahvaćena radijacijom i koliko je to opasno za stanovništvo, još nitko nije uspio dobiti odgovor, jer iz Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DARNS) još nisu odgovorili na mnoga ključna pitanja:
– Koliko je ta kontaminacija opasna za lokalno stanovništvo?
– Kolika je površina kontaminiranog prostora?
– Što je učinjeno po tom pitanju?
I četvrto je ključno: Zašto se sve to krije od javnosti u BiH?
Objavljeni su i dokumenti (zapisnik) koji su načinili inspektori DARNSA-e. Iz njega je razvidan šokantan slijed događaja, ali i to kako je glavni krivac za radijacijski incident isključivo neodgovornost, neznanje i pohlepa.
Zapisnik je načinjen 12. prosinca 2019. godine.
Federalna uprava civilne zaštite obavijestila je DARNS da je dobila poziv iz kompanije koja se nalazi u blizini Energoinvesta na Stupu. Rečeno im je kako je tvrtka Bingo izvodila određene radove te kako su iz hala izvukli “olovo” koje su htjeli prodati na otpadu.
Međutim, otpad na koji su radnici odvukli “olovo” imao je mjerne stanice te je detektirana radijacija i nisu htjeli otkupiti materijal. Nakon toga na teren je izašao službenik Zavoda za javno zdravstvo – Centra za radijaciju Alfred Vilić. Izvršio je mjerenja na lokaciji i utvrdio radioaktivnu kontaminaciju na nekoliko mjesta. Kako se navodi u izvješću, izmjerena je brzina doze 200 do 300 µSv/h te se radi o izotopu Cs-137. Pretpostavlja se kako se izvođenjem građevinskih radova kontaminacija i proširila. Utvrđeno je i kako je unutar hale bio prostor u kojem se skladištio radioaktivni izotop, odnosno bio je podzemni stacionar u kojem se čuvala ova tvar. Naloženo je da se označe sva mjesta gdje je radijacija utvrđena, da se angažira posebna tvrtka koja će izvršiti sanaciju te da se DARNS-u dostave sve te informacije.
Novi zapisnik načinjen je 23. prosinca 2019. godine, tj. 11 dana nakon prvog. Iz drugog zapisnika se vidi više detalja o količini, ali i tome kako je došlo do incidenta.
Utvrđeno je da je tvrtka novi vlasnik bunkera, a koji je prethodno pripadao kompaniji Energoinvest TAT. Kako se navodi, mjerenje je pokazalo da je kontaminacija ili jako visoka ili da radioaktivnog materijala ima još u bunkeru. Ističe se kako je naređeno tvrtki da poduzme sve radnje za zaštitu ljudi i okoliša. Građevinske radove koji su doveli do incidenta izvodila je kompanija Azekop, a oni su za rušenje angažirali Džimi Company iz Tuzle. Odgovorna osoba (ne navodi se koja) im je rekla da se bunker može rušiti jer je sve iz njega izvučeno.
“Mi nismo dobili nikakve informacije o tome, a trebali bismo. Naše službe odmah su kontaktirale DARNS i zatražile svu dokumentaciju. Sutra ćemo imati više informacija o svemu.
Međutim, zabrinjavajuće je da se to dogodilo, a da nitko nije obaviješten. Posebno da o tome ništa ne znaju građani. To je veliki problem i razumijem zabrinutost građana”, kazala je za Raport Edita Đapo, ministrica okoliša i turizma FBiH.
Naknadno se pojavila informacija kako je jedna od tvrtki koja je također smještena u kompleksu Energoinvesta zatražila angažman entitetskog Zavoda za zdravstvo jer je bila zabrinuta za svoje radnike. Ono što je zabrinjavajuće jest i činjenica kako se u blizini ovog Energoinvestova kompleksa nalazi rijeka Dobrinja i jedan privatni vrtić.
Također, bivši ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Sarajevske županije Damir Filipović, koji je obnašao ovu dužnost u trenutku kada se curenje opasne tvari navodno dogodilo, za medije je istaknuo da ga nitko nije informirao o ovom slučaju.
“Kontaminirani objekt je ograđen i nije dopušten pristup stanovništvu, a predmet sanacije objekta vodi Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost”, priopćili su u poslijepodnevnim satima pojedinim medijima iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Kako će se dalje odvijati ova saga oko rasipanja izotopa cezija-137, ostaje vidjeti u sljedećim danima. Međutim, ono od čega prolaze trnci je činjenica da su nam i 1986. godine dugo krili smrtonosni oblak koji se iz malog mjesta u ondašnjem SSSR-u nadvio nad cijeli svijet. Nadajmo se da ovaj put neće biti tako.•
