Pozivam Parlamentarnu skupštinu BiH da hitno usvoji izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku BiH kojima se omogućuje potpuno provođenje državne jurisdikcije u kaznenim predmetima i koje su u skladu s međunarodnim standardima borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. BiH treba biti u mogućnosti da ispuni svoje obveze utvrđene Ustavom. Kazneno procesuiranje kršenja zakona i procesuiranje krivičnih djela koja ugrožavaju neke od osnovnih vrijednosti koje država treba štititi putem kaznenog zakona, je jedna od tih obveza – izjavio je za Fenu visoki predstavnik Valentin Inzko.
Odgovarajući na upit o osnovanosti straha da bi pravosudni sustav mogao biti paraliziran kada je u pitanju procesuiranje najtežih i najkompleksnijih kaznenih djela i korupcije, Inzko je kazao da kaznena legislativa BiH mora jačati mogućnosti za borbu protiv kriminala, a ne imati za cilj da onemogući državu u provođenju svoje jurisdikcije i ispunjenju obveze očuvanja pravnog poretka. Postizanje ovog cilja bi, ističe Inzko, bio neupitan signal domaćih organa vlasti da su iskreni u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije u Bosni i Hercegovini, i da su iskreni u namjeri da slijede međunarodne standarde.
Ustavni sud BiH nije usvojio odluku o neprovođenju svoje odluke o neustavnosti nekoliko odredbi Zakona o kaznenom postupku BiH i Zakona o OSA-i, s obzirom da oni nisu bili izmijenjeni u roku od šest mjeseci. Rečeno je da će Sud o tom pitanju razgovarati na svojoj narednoj sjednici koja bi mogla biti održana 23. ožujka.
-Parlamentarne stranke danas propustile jedinstvenu šansu da odobre hitni postupak i usvoje Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Nažalost, oni to nisu uradili, i današnje glasovanje pokazuje koje su političke stranke spremne boriti protiv kriminala i korupcije. Postoji ozbiljna opasnost da će Ustavni sud uskoro odlučiti da donese odluku o neprovođenju svoje odluke o Zakonu o kaznenom postupku i stavljanju gore navedenih odredbi van snage – ističe Inzko.
Visoki predstavnik podsjeća da Zakon o kaznenom postupku BiH propisuje za koja kaznena djela je dozvoljeno poduzimanje posebnih istražnih radnji, kao što su presretanje ili kontrolirana isporuka, posebno u kompleksnim predmetima organiziranog kriminala i korupcije. Zakonom se takođe propisuje kada je moguće odobriti imunitet u zamjenu za svjedočenje, ali i određeni aspekti vezani za trajanje istrage, kao i opća odredba koja služi kao pravni osnov za podizanje optužnice u svim predmetima.
-Ukoliko Ustavni sud ove odredbe stavi van snage, imam informaciju da bi to utjecalo na oko 50 do 100 predmeta na kojima radi Tužiteljstvo BiH. Mislim da ne pretjerujem ako kažem da bi to bio vrlo ozbiljan udarac borbi protiv kriminala i korupcije. Nitko ne može zamisliti sve posljedice koje bi to moglo imati za predmete koji su u tiojeku, i da li bi čak bilo moguće osigurati ispravno suđenje. Mjere poduzete u cilju prikupljanja dokaza će postati nezakonite, a posebne istražne radnje neće postojati i neće se moći primjenjivati u provođenju istraga i vođenju postupaka – navodi Inzko.
Uz to, dodaje, ove odredbe takođe predstavljaju pravnu osnovu za podnošenje optužnica, tako da bi moglo biti upitno hoće li državno tužiteljstvo biti u zakonskoj mogućnosti da podigne bilo koju optužnicu.
-Državno pravosuđe će biti paralizirano u smislu provođenja svoje jurisdikcije za kaznena djela, što bi bio najozbiljniji udarac borbi protiv kriminala, s obzirom da bi se takvo stanje moglo izjednačiti s potpunim nepostojanjem Tužiteljstva – ističe visoki predstavnik.
