Hidroelektrana Orlovac, koja se nalazi u Hrvatskoj, a vodu dobiva iz Buškoga jezera koje je stvoreno na potopljenom zemljištu općina Tomislavgrad i Livno, putem sustava koji se gradio u bivšoj Jugoslaviji godišnje proizvede oko 353.000 megavatsati električne energije, što je oko 50 milijuna eura, piše Večernji list BiH. Sljedeće godine najavljuje se kako će cijena megavatsata biti 160 eura, što znači da će HE Orlovac u sustavu HEP-a ostvariti oko 56 milijuna eura. Istodobno, u posljednja dva i pol desetljeća HEP općinama Tomislavgrad i Livno godišnje uplati oko 1,8 milijuna eura na ime naknade od proizvedene električne energije, što je smiješan iznos. Vlasti Hrvatske Republike Herceg Bosne sklopile su sporazum s resornim Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, kojemu je bila na čelu Marina Matulović Dropulić, kojim je HEP-u dana koncesija na 33 godine korištenja ove hidroakumulacije. Budući da se radi o ponižavajućem iznosu te da HEP godinama nije uopće prihvaćao prijedloge lokalnih zajednica, zastupnici Hrvatskog nacionalnog pomaka Petar Galić i Ante Baković pokrenuli su inicijativu u federalnome Parlamentu za promjenu zakona koji definira korištenje vode iz akumulacija.
Ranije varirala naknada
Usvajanjem izmjena Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata FBiH promijenjen je način obračuna naknade. Umjesto kilovatsata, za Buško jezero ključni kriterij sada će biti površina potopljenog zemljišta. A to je u ovome slučaju oko 5700 hektara. - Do sada je HEP plaćao Livnu i Tomislavgradu po proizvedenom kilovatsatu električne energije, kao i ostale hidroelektrane u Federaciji BiH. Problem je nama stvarala situacija što je HE Orlovac, koji koristi vodu iz Buškog jezera, vršnog karaktera. Dakle, ta se hidroelektrana aktivira kada je najveće opterećenje te postoji dodatna potreba za električnom energijom. Dakle, radi tek nekoliko sati. Tada je struja najskuplja, no HEP je plaćao po istoj tarifi kao i druge hidroelektrane. Radi usporedbe, megavatsat električne energije iznosi 100 eura, a u vršnome režimu je 500 eura. A nama se plaćala standardna cijena. Mi smo ovim zakonom predvidjeli da se plaća minimalna naknada za potopljenu površinu po hektaru. Znači, ako HEP proizvede veću količinu električne energije, onda se plaća po toj tarifi, ili pak druge hidroakumulacije poput Rame, Jablanice. No, ako ne proizvede, onda se plaća 1500 metara po hektaru potopljene površine kao naknada jedinicama lokalne samouprave kako bi ih se obeštetilo. U ovome slučaju, to je cijelo potopljeno polje - objašnjava Galić. On objašnjava da su proračuni općina Tomislavgrada i Livna zbog toga osjetno varirali. - Općine su, ovisno o hidrološkom stanju, po godinama dobivale različite iznose. Znalo se dogoditi da su 2017. Livno i Tomislavgrad dobili 1,2 milijuna KM. Godišnji je prosjek da su dobivali ukupno 3,5 milijuna maksimalno, što se pak dijeli 60 prema 40 posto između Tomislavgrada i Livna. Znači, radi se godišnje o oko 8,5 milijuna KM, a što za HEP znači povećanje izdvajanja za oko 5 milijuna maraka. Ako pak HEP proizvede više od naknade koju množimo po hektaru potopljene površine, onda će plaćati prema proizvodnji - objašnjava. Zastupnik Galić očekuje kako će ovaj novac pomoći stabiliziranju proračuna općina, ali i zaustavljanju iseljavanja ljudi.
Još tri elektrane u slijevu
- Livno i Tomislavgrad, kao i cijela Hercegbosanska županija, nažalost su područje s kojeg se iseljava veliki broj ljudi. Nadam se da ćemo, nakon što ovaj zakon usvojimo u Domu naroda, imati ogromnu financijsku potporu kako bismo najprije potaknuli izgradnju kapitalnih infrastrukturnih projekata, ali i radili na potpori ljudima da bi ostali i živjeli na ovome području - smatra zastupnik Galić. Vodu iz akumulacija Buškoga jezera, uz HE Orlovac, koriste i druge elektrane za proizvodnju električne energije u slijevu rijeke Cetine: HE Đale, Kraljevac i Zakučac, od čega Livno i Tomislavgrad nemaju nikakvu naknadu.
Možda ga HDZ obori biće zanimljivo.