Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Haaški otpust uvjetovan je prijepornim priznanjem

10. rujna 2021. u 16:46 0 komentara 877 prikaza

Tadašnji predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za područje bivše Jugoslavije (ICTY) američki sudac Theodor Meron je 4. studenoga 2004. godine donio odluku da se Miroslava Tadića, koji je bio osuđen za ratne zločine, pusti na prijevremenu slobodu nakon odsluženja dvije trećine kazne, što je bila praksa koja se primjenjivala za više desetaka osuđenika. No, s dolaskom Maltežanina Carmela Agiusa na čelo ICTY-a, odnosno Rezidualnog mehanizma za kaznene sudove, stvari su se stubokom promijenile pa nitko ne može očekivati prijevremenu slobodu ako ne prizna zločine i ne pokaje se za njih, piše Večernji list BiH. 

Propisano Statutom

Posljednji u nizu koji je zatražio prijevremeni otpust nekadašnji je načelnik Glavnog stožera HVO-a Milivoj Petković. On je uputio pismo sucu Agiusu, priznajući zločine iako ih je njegova obrana negirala za vrijeme postupka, te se pokajao za sve nevine žrtve. Američki odvjetnik hrvatskih korijena Luka Mišetić, koji je sudjelovao u haaškim procesima, a najpoznatiji je po obrani generala Ante Gotovine, kritizirao je promjenu takve prakse, tvrdeći kako je zapravo riječ o prisiljavanju. 
- Carmel Agius, predsjednik Haaškog suda, uveo je novu praksu u kojoj neće odobriti prijevremeno puštanje na slobodu ni jednoj osuđenoj osobi koja ne prizna krivnju i ne prihvati presudu. Kad policija iznudi priznanje, ono se izbacuje iz spisa. Koji je lijek ako to učini Agius - upitao se odvjetnik Mišetić u objavi na Twitteru. Prema Statutu Haaškoga suda, osuđenik ima, sukladno važećim pravnim propisima države u kojoj izdržava kaznu zatvora, pravo na pomilovanje ili ublažavanje kazne. Ta država mora o tome obavijestiti Međunarodni sud. Nakon što se posavjetuje sa sucima, predsjednik Međunarodnog suda donosi odluku o tome na temelju interesa pravde i općih pravnih načela. Predsjednik suda donosi odluku nakon savjetovanja s članovima Kolegija i svim stalnim sucima Vijeća koje je izreklo kaznu i koji su još uvijek suci Međunarodnog suda. Pritom predsjednik Haaškoga suda uzima u obzir, između ostalog, težinu kaznenog djela ili kaznenih djela za koje je zatvorenik osuđen, postupak prema zatvorenicima u sličnoj situaciji, u kolikoj je mjeri zatvorenik pokazao da se rehabilitirao, kao i eventualnu značajnu suradnju zatvorenika s tužiteljem. Sadašnji predsjednik Haaškoga suda Carmel Agius, koji je poznat po svome krajnje pristranom stavu oko posljednjeg rata u BiH, posve je promijenio ta pravila uvodeći krajnje dvojben institut. O radu toga suda svojedobno je vrhunsku kritiku objavio također američki odvjetnik hrvatskih korijena dr. Edward Slavko Yambrusic, koji je specijalizirao međunarodno pravo. Istaknuo je kako bi, osim sprečavanja ponavljanja zločina, svrha međunarodnih sudišta morala biti ostvarenje istine i pravde.

Ad hoc sud i pravila

- Kako bi se postavilo temelje za ozdravljenje i pomirbu, važno je da se utvrde činjenice oko vojnog sukoba, da se razotkrije istinu, da se krivce kazni te da se žrtve zadovolji. S tim u vezi, želim ovdje naglasiti i upozoriti nacionalne, transnacionalne i međunarodne odgovorne čimbenike da je “haaška pravda” - političkom mehanizmu - ICTY potpuni promašaj jer djeluje izvan utvrđenoga okvira i presedana međunarodnog kaznenog zakona. Jedan ad hoc sud stvoren na trostrukoj nezakonitosti, to jest, u svojoj koncepciji, strukturi i praksi, čini ruglo od pravde, koji je povrijedio dostojanstvo legalnih branitelja i nevinih žrtava i stvorio zbrku te nered u međunarodnom poretku - napisao je Yambrusic. •

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.