Dok je u razvijenim europskim državama životno osiguranje i osiguranje imovine vrlo značajno i čini oko 70 posto ukupnog portfelja osiguranja, u Bosni i Hercegovini ovaj vid osiguranja još je uvijek slabo razvijen. I poplave, koje često zahvaćaju BiH, a posebno one katastrofalne iz svibnja 2014. godine, nisu pobudile veće zanimanje za osiguranje imovine, kuća i stanova.
Tek oko dva posto kućanstava osigurano je od šteta prouzročenih elementarnim nepogodama dok poljoprivrednika koji su osigurali svoje oranice gotovo i nema. Razlog maloga broja osiguranja je, prije svega, nizak standard stanovništva, ali i slabo zanimanje građana za sva osiguranja koja nisu obvezna, odnosno propisana zakonom.
Neumoljiva statistika
Statistike svjedoče da se na ionako “mršavom” tržištu osiguranja u BiH čak polovina cjelokupnog prometa odnosi na obvezno autoosiguranje, koje mnogi građani čak i ne doživljavaju kao osiguranje, nego kao neku vrstu nameta uz registraciju vozila. Prema podacima entitetskih agencija za osiguranje, ukupna premija osiguranja za vozila u BiH na kraju lipnja 2018. iznosila je 179 milijuna KM dok su ukupno ostvarene premije iznosile oko 359 milijuna KM.
– Ako se iz ove statistike isključe životna osiguranja, prosjek je još uvjerljiv – premija osiguranja za vozila iznosi čak 62 posto dok se ostatak od 38 posto odnosi se na sve ostale vrste neživotnog osiguranja, uključujući osiguranje imovine od požara, prirodnih sila i ostalih šteta – kaže Mirsad Pehilj, glavni i odgovorni urednik portala profitiraj.ba, prenosi srpskainfo.com.
Premije osiguranja u BiH su među najjeftinijima u Europi, ali samo rijetki osiguravaju imovinu ili uplaćuju premiju životnoga osiguranja, što svjedoči ne samo o siromaštvu, nego i o nepovjerenju u institucije i lošoj fiskalnoj politici, ocjenjuju stručnjaci.
Plaćaju samo kad moraju
Bosna i Hercegovina po iznosu premija osiguranja po stanovniku na samom je dnu Europe. Na kraju prvoga polugodišta 2018. godine taj je prosjek iznosio 102 marke po stanovniku dok je prosjek u Europskoj uniji nešto više od 1800 eura, dakle čak 50 puta veći. Pri tome je premija neživotnoga osiguranja po stanovniku u Bosni i Hercegovini iznosila oko 82 marke, a premija životnoga osiguranja svega 20 maraka.
Praksa pokazuje da i građani, u situacijama kada ne mogu izbjeći osiguranje, nastoje ga platiti što manje, ne razmišljajući koliko je to, zapravo, neisplativo. Takav je slučaj i s obveznim osiguranjem učenika u školama. U mnogim bh. osnovnim školama roditelji se opredjeljuju da osiguranje za svoju djecu plate od tri do pet konvertibilnih maraka godišnje, a to znači da, uz takav iznos premije, samo u izuzetnim slučajevima mogu naplatiti odštetu ako se dijete ozlijedi u školi, a i to u minimalnom iznosu.•
