Oko 30% djece i mladih bilo je žrtva prijetnji na nekoj od društvenih mreža, a gotovo 40% djece i mladih doživjelo je da je postavljen uvredljiv komentar o njima na društvenim mrežama, pokazala su nedavna istraživanja o toj temi, piše Večernji list BiH. Porazna je činjenica da oko 90% roditelja ne zna što im djeca rade na internetu, a više od 90% njih smatra kako im nisu potrebne aplikacije za zaštitu.
Roditelji, pazite na djecu
Navedeni podaci razlog su realizacije projekta “Sigurnost na društvenim mrežama” koji je podržan u okviru Regionalnog programa lokalne demokracije na zapadnom Balkanu 2 - ReLOaD2, koji financira EU, a provodi UNDP uz podršku Grada Mostara. Cilj ovoga projekta kroz koji se organiziraju radionice za stručnjake koji rade s djecom i mladima (pedagoge, socijalne radnike, psihologe) je povećana sigurnost djece i mladih na društvenim mrežama. Kroz planirane aktivnosti stručnjaci koji rade s djecom i mladima dobit će dodatna znanja o sigurnosti djece i mladih na internetu, poručili su organizatori. Primjeri iz Hrvatske pokazuju da broj slučajeva elektroničkog nasilja raste te da ono može proći neopaženo ako roditelji ili skrbnici djeteta nisu upoznati s rizicima i znakovima online zlostavljanja.
S obzirom na sve veću upotrebu pametnih telefona, društvenih mreža i interneta općenito, djeca su izložena riziku zlostavljanja i iskorištavanja u digitalnom okružju. Problemi s kojima se djeca mogu susresti u online okružju uključuju cyberbullying, grooming, sexting, seksualnu iznudu - sextortion i slično. Prema UNICEF-u, cyber-nasilje je zlostavljanje drugih putem digitalnih tehnologija. Ono se može događati na društvenim mrežama, platformama za dopisivanje i igranje igrica, kao i mobilnim telefonima, a ponavlja se s namjerom zastrašivanja, izazivanja bijesa ili sramoćenja onih koji su na meti. Klinička psihologinja i psihoterapeutkinja Gordana Buljan Flander nedavno je objasnila da cyber-nasilje prepoznajemo mnogo rjeđe nego što se ono događa. Prema svjetskim istraživanjima, podsjeća, devedeset posto djece i mladih ignorira cyber-nasilje jer ne prepoznaje da je to nasilje i jer ne zna gdje bi potražilo pomoć.
- Isto tako, veliki dio roditelja ne zna uopće kako bi se ponašalo u cyber-prostoru i kaže: - Oni (djeca) se više razumiju u računala nego mi, pa se u to ne želim petljati. Na to im ja uvijek odgovorim: - Pa vi se razumijete bolje u život i trebate s njima razgovarati i o tome te biti dio njihova online života jer ćete tako djecu upoznati i vidjeti što rade online te steći njihovo povjerenje da vam se povjere ako im se nešto neugodno dogodi - kaže Buljan Flander.
Katarina Jonev Ćiraković, stručnjakinja za sigurnost na internetu, ranije je za medije navela kako joj je iskustvo pokazalo da djeca u najvećoj mjeri skrivaju da su žrtve cyber-zlostavljanja, ističući da je nužno ohrabriti ih i osnažiti da svako nedopušteno ponašanje ili mržnju koja je usmjerena prema njima - vrijeđanja, komentare mržnje, prijetnje, ucjene, zloupotrebu fotografija - prenesu roditeljima, nastavnicima ili nadležnim institucijama.
Djeca skrivaju nasilje
- Djeca u najvećoj mjeri skrivaju da su žrtve na internetu, a jako često ulaze u dodatne sukobe u online prostoru jer se tako žele obraniti. To znači da im je stalo da negdje ipak budu sigurni, a ne shvaćaju da tako ulaze u vrtlog te mržnje i ružnih riječi. Jako često to digitalno nasilje preraste u fizičko jer se njegove posljedice vide i osjete i u fizičkom svijetu - objasnila je navodeći kako djecu treba ohrabriti da svako neprimjereno ponašanje na internetu prijave. Podsjetimo, prema podacima istraživanja o medijskim navikama odraslih Vijeća Europe i Regulatorne agencije za komunikacije BiH, gotovo 80% stanovnika BiH koristi barem jednu društvenu mrežu, a na njima dnevno provedu oko sat i pol vremena. Najzastupljenija društvena mreža među bh. građanima je Facebook i na toj platformi aktivan profil ima oko 73% stanovnika, dok je drugi u nizu prema broju korisnika Instagram. Na trećem mjestu nalazi se YouTube s jednim postotkom manje, odnosno tu mrežu koristi 38% stanovnika. Istraživanje je pokazalo da, za razliku od ostalih starosnih kategorija, mladima Facebook nije glavna društvena mreža, nego Instagram. Istraživanje pokazuje da učenici i studenti na tjednoj razini na internetu provode oko 30 sati, a umirovljenici 10.
