Veterinarski inspektori Županijske uprave za inspekcijske poslove SŽ-a, u cilju otkrivanja salmonela od značaja za javno zdravstvo, u posljednja dva mjeseca proveli su monitoring na devet farmi tovne peradi u SŽ-u. U okviru provedenog uzorkovanja i laboratorijsko-dijagnostičkog ispitivanja na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu, prisutnost salmonellae enteritidis potvrđena je na četiri farme kojima je, s ciljem sprječavanja rizika po javno zdravstvo, donesena mjera sanitarnog uklanjanja ukupno 56.280 tovne peradi - brojlera, što je za 20% više u odnosu na prethodnu godinu, piše Večernji list BiH. Kako je u relativnom odnosu postotak nezadovoljavajućih rezultata značajniji u odnosu na 2020., radi osiguranja zdravstveno ispravne hrane za javnu potrošnju, nadziranje salmonela nastavljeno je i kroz uzimanje 430 uzoraka u pripadajućim djelatnostima, odnosno proizvodnji, preradi, doradi, distribuciji i maloprodaji mesa peradi i konzumnih jaja u SŽ-u, gdje nisu otkrivene patogene bakterije.
Službene statistike
Laboratorijskim ispitivanjem dijagnostičkog materijala na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu u razdoblju od srpnja do studenoga na tri farme u SŽ-u potvrđena je prisutnost salmonellae enteritidis u fecesu tovne peradi, radi čega je na sanitarno uklanjanje upućeno ukupno 46.677 tovne peradi, što je dva puta više u odnosu na 2020. Istraživanja provedena prije pandemije koronavirusa pokazala su da je zaraza salmonelom u EU-u posljednjih godina u stalnom porastu. No, izgleda da je u pandemiji, barem kad je riječ o FBiH, stanje bolje. U prvih 10 mjeseci prošle godine, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, registrirana su 32 slučaja zaraze salmonelom što je značajno manje nego u istom razdoblju 2020. te su za deset mjeseci 2020. u FBiH registrirana 54 oboljela. Usporedbe radi, za deset mjeseci 2019. u FBiH registrirano je 100 oboljelih, dok ih je u istom razdoblju 2018. bilo 145. U FBiH je, prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo, 2018. evidentirano 179 osoba zaraženih salmonelom, dok je godinu ranije bilo 206 zaraženih. Godine 2016. zabilježeno je 190 slučajeva, a 2015. njih 439, te godine je za 10 mjeseci bio 381 slučaj. Očigledno je da je posljednjih godina došlo da značajno manje slučajeva zaraze salmonelom, osobito od pojave pandemije. Razlog bi mogao biti i značajno veća briga o higijeni, osobito ruku.
Zdravlje potrošača
Zaraza salmonelom najčešće dolazi zbog neopranih ruku ili zbog nedovoljno termički obrađene hrane životinjskog podrijetla koja često nema nikakav neuobičajen izgled ili miris. Stoga namirnice poput peradi i jaja valja termički obraditi, ali i oprati ruke nakon rukovanja njima. No, i voće i povrće također može biti zaraženo zbog korištenja stajskog gnojiva. Ipak, mnogo su češće infekcije od majoneze ili slastica pripremljenih od sirovih jaja, a izazvat će mučnine, bolove, proljev i povraćanje. O salmoneli, na koju se osobito upozorava tijekom ljetnih mjeseci, mnogi znaju puno, kako iz osobnog iskustva, tako i iz medija, ali lako se može smetnuti s uma da i druge namirnice iz smočnice ili hladnjaka mogu izazvati brojne tegobe ako ih se prije pripreme nedovoljno termički obradi. Hrana je odavno postala veliki biznis, ali potrošači, unatoč raznim propisima i inspekcijama, ni izbliza nisu tako zaštićeni kako to inače misle. Zdravstveno neispravna hrana, ovisno o vrsti, prirodi i stupnju rizika, može imati različite kratkoročne ili dugoročne učinke na zdravlje potrošača. Ista može sadržavati različite štetne bakterije, viruse, parazite ili kemijske supstancije koje uzrokuju oko 200 oboljenja s ozbiljnim posljedicama za zdravlje potrošača. Za trovanje hranom javnost dozna tek kad je riječ o nekom masovnom trovanju, dok pojedinačni slučajevi prođu neprimijećeno.
