Tajnovit je jugoistok Hercegovine u općini Ravno, nekih pet, šest kilometara od prometnice Trebinje - Dubrovnik. Čuda su grandiozni graditeljski pothvati - nasipi, usjeci, napuštena kamena zdanja, bunkeri, tvrđava iz koje se iz Cavtata i Konavala pazilo na parnjače na izlasku u Bijelu. Kako su se tu ispuštali oblaci pare, a lokomotive usporavale, nepozvani su, poput scena iz vestern-filmova, znali napasti i pljačkati kompoziciju, piše Večernji list BiH.
Danas, kad posjetimo to područje, ni traga od umornih parnjača, prazna su i stajališta uz nekadašnju prugu, stanično zdanje u Glavskoj bez krova, izbrisao se i natpis, ali sama je građevina još kao nova. U blizini je i granični prijelaz nekad prepriječen krupnim kamenjem, koje je očito nekome smetalo, pa je odbačeno s ceste. Priča pak počinje od skretanja s magistrale Trebinje - Dubrovnik. Put je trasa bivše željeznice koja vijuga kroz kamenjar, ima se tu što vidjeti, no prava scena slijedi nakon nepuna tri kilometra - pred nama se ukaza golemi nasip. Bura doslovce dere, a naš suputnik, istraživač Stanislav Vukorep, priča kako su tu udari vjetra znali poslovično teške vagone uskotračne željeznice izbacivati iz tračnica. Nije nam to bilo drago čuti jer smo morali preko pružne trase na drugu stranu, 220 metara nasipa. Tu nas je čekao Slavko Milišić rodom iz obližnje Glavske, nastanjen u Trebinju.
- Od Ivanice, kad skrenete, pa do granice s Konavlima ogroman je prostor koji je pripao općini Ravno i Federaciji. Ovaj je nasip napravljen preko naselja Bijela. Na sljedećem nasipu jedan je vojnik nastradao, bacio ga je vjetar. Na tom su nasipu toliki udari vjetra da je izbacivao vagone iz kolosijeka. Najbliži smo bili Cavtatu, ja sam radio u hotelu Croatia u Cavtatu 19 godina. Ova cesta pravo, od Glavske do Cavtata, duga je samo 13 km. Ima i cesta koja vodi do Konavoskih brda - kaže Slavko. Nastavljamo razgovor sa Stanislavom Vukorepom, autorom knjige "Pruge koje su život značile".
- Od Uskoplja se s uskotračne pruge Gabela - Dubrovnik odvaja tzv. zelenička pruga jer ide za Zeleniku, jednim vrlo teškim terenom, zato ima dosta nasipa i usjeka. Posebno je zanimljiv prvi koji je dužine 220 metara, u temeljima je širok oko 50 metara, a visok 22 metra. Na njemu je, zbog jakih udara vjetrova, bila željezna ograda. Sljedeći je još duži i s njega se ulazi u 50-ak metara dug, 30-ak metara visok usjek na bivšoj pruzi pred željezničkom postajom Glavska. To je bila vršna postaja jer su potisci iz Cavtata gurali vlakove do Glavske. Velika je visinska razlika, Glavska je negdje na 495 metara iznad razine, a Cavtat na moru. Tu su u Drugom svjetskom ratu Talijani napravili manju tvrđavu jer je često napadana, a slično se znalo dogoditi i u mirnodopsko vrijeme. Ima i jedan okretni tunel koji je usporavao tu vuču - kaže Vukorep.
- Do prolaska Jadranske magistrale svaki je dan s područja Konavala jedna kompozicija teretnog vlaka voća i povrća išla prema Sarajevu. Na vratima teretnih vagona bile su dvije kvake, jedna za kompletno zatvaranje vrata, a druga da ima zraka. Predio Konavala danas je neobrađen, osim jednog malog dijela. U Konavlima je bio i jedan manji aerodrom, gdje su se spuštali avioni dok nije napravljena zračna luka u Ćilipima. Glavska je danas ostala bez naroda, a tako je i na cijelom potezu uz bivšu željezničku prugu - kaže Vukorep.
Grob vojnika, po narodnosti Mađara, pronašli smo u pravoslavnom groblju u Glavskoj. Lišaj je učinio svoje, pročitali smo samo da mu je bilo ima Ivan i da je poginuo 1915. godine. Glavska je područje bogomdano za turizam, prava zračna banja, a da bi se razgledali nasipi, usjeci i tunel, trebao bi cijeli dan. I što kazati na kraju? Objekti građeni prije 127 godina još su u dobrom stanju, a pruga od Gabele do Dubrovnika izgrađena je za samo četiri godine...
